Istraživači Nacionalnog autonomnog sveučilišta Meksika (UNAM) predstavili su tri eksperimentalna antibiotika nastala iz neočekivanih prirodnih izvora – otrova škorpiona Diplocentrus melici i ljute papričice habanero – koji u laboratoriju i na životinjskim modelima pokazuju iznimnu snagu protiv nekih od najotpornijih bolničkih patogena.
Prvi dio projekta, koji vodi ugledni arahnolog Lourival Domingos Possani Postay s Instituta za biotehnologiju UNAM-a, usredotočio se na izolaciju dviju bezbojnih benzoquinonskih molekula iz otrova škorpiona s obala Veracruza. Kad dođu u dodir sa zrakom, jedna molekula poprima plavu, a druga crvenu boju – promjena koja je znanstvenicima olakšala razradu kemijske strukture i laboratorijsku sintezu.
• Plavi benzoquinon pokazao je snažno djelovanje protiv bakterije Mycobacterium tuberculosis, uzročnika tuberkuloze. • Crveni benzoquinon bio je učinkovit protiv Staphylococcus aureus, čestog izvora bolničkih infekcija koje mogu prijeći u upalu pluća, meningitis ili sepsu.
Suradnja s američkim fizičkim kemičarom Richardom Zareom pomogla je potvrditi rezultate, dok je patofiziolog Rogelio Hernández Pando dokazao terapeutski učinak plavog benzoquinona na miševima s izazvanom tuberkulozom. Isti spoj kasnije je neutralizirao i Acinetobacter baumannii, notornu „superbakteriju” otpornu na više lijekova.
Oba je molekularna prototipa UNAM već zaštitio patentima u Meksiku i Južnoafričkoj Republici. Istraživači sada razvijaju nanočestice koje bi stabilizirale lijekove u ljudskom organizmu te traže domaćeg farmaceutskog partnera za skupe kliničke pokuse i industrijsku proizvodnju.
Drugu liniju istraživanja predvodi Gerardo Corzo Burguete uz potporu Georgine Estrade Tapie u istom institutu. Tim je u plodu habanero papričice (Capsicum chinense) otkrio antimikrobni peptid nazvan defenzin J1-1. Genetskom modifikacijom bakterije i kultivacijom u potopnoj fermentaciji proizveli su sintetski lijek XisHar J1-1, koji je u testovima eliminirao opasnu Pseudomonas aeruginosa i pokazao potencijal protiv gljivičnih infekcija.
Iako je za sada provjeren samo na laboratorijskom soju, peptid – zajedno s nekoliko njegovih varijanti – već ima meksički patent. Sljedeći korak bit će ispitivanje na klinički izoliranim, višestruko otpornim sojevima kako bi se procijenila stvarna terapijska vrijednost.
Član istraživačkog tima Iván Arenas Sosa upozorio je da je antimikrobna rezistencija jedan od najvećih izazova suvremene medicine te naglasio da „napredak poput ovoga pruža novu nadu u utrci s vremenom”. UNAM-ovi projekti pokazuju kako bi prirodni toksini i biljni peptidi, uz pomoć suvremene biotehnologije, mogli prerasti u sljedeću generaciju antibiotika potrebnih za borbu sa sve otpornijim patogenima.