Unatoč više od deset milijuna nezaposlenih, poslodavci diljem Europske unije muku muče s pronalaskom ljudi koji imaju tražene vještine. Podaci Eurostata za drugo tromjesečje 2025. otkrivaju prosječnu stopu slobodnih radnih mjesta (JVR) od 2,1 %. Iako je to korak ispod lanjskih 2,4 %, broj otvorenih pozicija ostaje golem – osobito u najvećim gospodarstvima.
• Njemačka vodi s oko 1,05 milijuna upražnjenih radnih mjesta i JVR-om od 2,5 %. • Ujedinjeno Kraljevstvo ima 781 tisuću nepopunjenih pozicija. • Francuska traži 504 tisuće radnika, a Nizozemska 400 tisuća, pri čemu potonja bilježi i najviši JVR od 4,2 %.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se Rumunjska (0,6 %), Španjolska i Poljska (0,8 %) te Bugarska (0,9 %). Čak ni migracijski valovi, kojima se nerijetko pripisuje spas europskog tržišta rada, zasad ne zatvaraju tu pukotinu.
Jaz vještina „Stopa slobodnih radnih mjesta odražava i nesrazmjer između potrebnih i raspoloživih vještina”, podsjeća Eurostat. Istraživanje ManpowerGroupa potvrđuje: 75 % europskih poslodavaca 2023. nije uspjelo pronaći dovoljno kvalificirane kandidate – prije pet godina taj udio bio je 42 %. Najviše se žale Njemačka i Grčka, svaka s 82 % poduzeća koja ne uspijevaju popuniti slobodna mjesta.
Eurobarometar donosi sličnu sliku – 54 % malih i srednjih poduzeća u EU-u navodi manjak stručnih radnika među tri glavna izazova. Prema portalu Indeed, najtraženiji su profili u zdravstvu, IT-u, građevinarstvu i logistici, dok se najbolje plaćaju specijalizirana IT i financijska zanimanja.
Razlomljeno tržište rada Statistika tako pokazuje podijeljeno tržište: milijuni nezaposlenih nasuprot milijunima upražnjenih radnih mjesta. Dosadašnji odgovor većine država svodi se na uvoz radne snage iz trećih zemalja. Koliko će takva strategija biti dovoljna, ostaje otvoreno pitanje – prazna radna mjesta zasad se i dalje gomilaju.