Najranije 2028., a vjerojatnije 2029. godine, Europska središnja banka (ESB) planira uvesti digitalni euro. Iako glasni protivnici tvrde da će „nova valuta” otvoriti vrata sveopćem nadzoru i ukidanju gotovine, službena objašnjenja idu u posve suprotnom smjeru.
• Privatnost i gotovina ostaju: Hrvatska narodna banka krajem kolovoza naglasila je da digitalni novčanik neće zamijeniti kovanice i novčanice, nego ponuditi dodatnu opciju plaćanja. Istraživanje potrošačkih navika u europodručju pokazuje da je potražnja za gotovim novcem i dalje snažna u svim dobnim skupinama; upravo zato Bruxelles i ESB paralelno rade na strategiji zaštite gotovinskog plaćanja.
• Strah od blokade računa: Kritičari rado spominju kanadski slučaj kamiondžija kojima su – zbog sindikalnog prosvjeda – zamrznuti tekući računi. Stručnjaci iz monetarnog sustava uzvraćaju da se radilo o konvencionalnim bankovnim računima, a ne o državnom „prekidaču” za digitalnu valutu. ESB, poručuju, ne dobiva nikakve nove ovlasti nad građanskim transakcijama.
• Digitalni euro već je među nama – barem tehnički: Svaki put kad platimo karticom ili mobitelom koristimo digitalni novac. Razlika je što bi kod digitalnog eura izdavatelj bila središnja banka, a ne komercijalna, što bi – prema njezinim tvrdnjama – povećalo sigurnost i smanjilo posredničke troškove.
• Geopolitička dimenzija: Bivši guverner HNB-a Marko Škreb podsjeća da gotovo sve kartične transakcije prolaze kroz dvije američke kompanije, dok Washington istodobno potiče kriptovalute vezane uz dolar. „Uvođenje digitalnog eura pitanje je obrane europskog suvereniteta”, poručuje Škreb, odbacujući teze o „eksperimentu” ESB-a.
Digitalna valuta, zaključuju središnji bankari, nije „Žig zvijeri” iz apokaliptičnih proročanstava, nego odgovor na tehnološke i geopolitičke promjene. Ključno pitanje više nije hoće li se pojaviti, nego kako će Europi pomoći da zadrži financijsku autonomiju i istodobno očuva – svima dragu – gotovinu.