Europska središnja banka spremna je ponovno posegnuti za svim raspoloživim alatima kako bi spriječila novi cjenovni val potaknut ratom na Bliskom istoku, poručila je u utorak predsjednica ECB-a Christine Lagarde u razgovoru za francuske javne servise France 2 i France Inter.
„Učinit ćemo sve što je potrebno kako bismo inflaciju zadržali pod kontrolom i osigurali da Francuzi i Europljani ne osjete skok poput onoga iz 2022. i 2023.”, rekla je Lagarde, podsjetivši da je tadašnji nalet cijena bio potaknut ruskom invazijom na Ukrajinu.
Iako nije željela otkriti hoće li ECB već ovaj mjesec podići kamatne stope, priznala je da u vezi s razvojem događaja na Bliskom istoku „postoji velika neizvjesnost”. Upravno vijeće Banke o monetarnoj politici ponovno odlučuje 19. ožujka, dan nakon sastanka američkog Federalnog rezervnog sustava.
Lagarde tvrdi da je sadašnja situacija ipak „vrlo različita” od prošle inflacijske krize: „Inflacija je trenutačno pod nadzorom, a rast u zemljama europodručja prilično je otporan.” No, upozorila je i na „zapanjujuću razinu volatilnosti, neusporedivu s 2022.”.
Cijene nafte osjetljivo reagiraju na svaku eskalaciju sukoba. U ponedjeljak je barel Brent futuresa nakratko skočio gotovo 30 % na gotovo 120 dolara, da bi se u kasnoj trgovini u utorak spustio na oko 87,80 dolara. Za usporedbu, neposredno nakon početka rata u Ukrajini 2022. Brent je dosegnuo 139,13 dolara, nadomak povijesnog rekorda iz 2008.
Ostane li tržište energenata nestabilno, pritisci na cijene mogli bi se ponovno pojačati. Ipak, poruka iz Frankfurta ostaje jasna: središnja banka neće dopustiti da ratovi i geopolitički šokovi ponovno izbace inflaciju iz tračnica.
