Nekoliko mjeseci nakon što je u Ovalnom uredu gotovo došlo do svađe, odnosi između Volodimira Zelenskija i Donalda Trumpa naglo su se zagrijali – toliko da se u Kijevu sada govori o prilikama za primirje već idućeg proljeća ili ljeta.
Ukrajinski predsjednik je, prema riječima zastupnika „Slugâ naroda”, na nedavnom zatvorenom sastanku procijenio kako aktualni ruski napad na istoku možda predstavlja posljednju veliku kopnenu ofenzivu Moskve. No upozorio je da Kremlj treba dodatni gospodarski i vojni pritisak kako bi Vladimir Putin shvatio da daljnje razvlačenje rata neće donijeti dobit, nego samo „iscrpiti Rusiju”.
Ključ tog pritiska Kijev trenutačno vidi u – Washingtonu. Trump je u govoru pred izraelskim Knesetom jasno poručio: „It would be great if we could make a peace deal with [Iran] … First, we have to get Russia done.” Nekada je za rat optuživao samog Zelenskija, a prošli mjesec prvi put je javno nazvao Rusiju „agresorom”.
Zelenskij je reagirao brzim objavama na društvenim mrežama: „Radimo na tomu da i za Ukrajinu svane dan mira. Ruska agresija ostaje posljednji globalni izvor nestabilnosti, a ako su globalni akteri postigli primirje na Bliskom istoku, isto se može postići i kod nas.”
Promjena raspoloženja Trumpova naklonost nije se rodila preko noći. Ljeto je obilježila slika američkog predsjednika kako na pisti u Anchorageu srdačno dočekuje Putina – susret koji je mnoge u Europi i Ukrajini zabrinuo. No ruski čelnik s Aljaske nije otišao s nikakvim ustupcima, niti je pokazao namjeru za prekidom vatre, što je u Bijeloj kući ostavilo gorak okus.
Trumpovi suradnici tvrde da je Kremlj tu „odigrao krivu kartu”, a dodatno su ga, kažu, zasmetali naslovi koji su susret opisivali kao „Putinovu pobjedu”. Uslijedili su učestali kontakti američkih i ukrajinskih dužnosnika: moćni šef ureda predsjednika Andrij Jermak i premijerka Julija Sviridenko prošlog su tjedna u Washingtonu tražili načine kako ojačati obranu energetskog sustava prije zime i, istodobno, pojačati pritisak na Moskvu.
Ukrajinski optimizam hrane i diplomatski napori europskih čelnika koje Trump cijeni – britanskog premijera Keira Starmera, finskog predsjednika Alexandera Stubba i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. Neslužbeno se spominje čak i sugestija kralja Charlesa koji je američkom predsjedniku, navodno, „u superlativima” govorio o ukrajinskoj hrabrosti.
Topliji tonovi Da je led doista probijen, potvrdio je srpanjski susret na marginama Opće skupštine UN-a, kada je Trump pred kamerama nazvao Zelenskija „brave man”. Nakon susreta uslijedila je još zapanjujuća izjava: mogućnost da Ukrajina vrati sav okupirani teritorij više nije isključena.
Paralelno, američke obavještajne službe proširile su razmjenu podataka koja Ukrajini pomaže u preciznim napadima duboko u rusku pozadinu, a u opticaju se našla i – zasad teoretska – isporuka krstarećih projektila Tomahawk. Ideja je, tvrde upućeni, „prebaciti rat kući” običnim Rusima i natjerati Kremlj na razmišljanje.
Ipak, nitko u Kijevu ne zaboravlja da je Trump nepredvidiv. Kako će reagirati ako Putin i dalje bude odbijao svaku pomisao na kompromis, ostaje otvoreno pitanje. No za sada, kažu ukrajinski izvori, s današnjim Trumpom puno su zadovoljniji nego s onim iz veljače.
Idući test stiže već ovoga petka, kada Zelenskij ponovno dolazi u Bijelu kuću. U Kijevu se nadaju da bi taj susret mogao označiti početak puta prema „danu mira” o kojem predsjednik već mjesecima – i sve glasnije – govori.
