Hrvatska je ovih dana usred vaterpolskog i rukometnog ludila, no dok se na sportskim terenima često veselimo pobjedama, na ekonomskom "prvenstvu" rezultati su znatno skromniji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je javno istaknuo da je njegova zemlja „sustigla Hrvatsku po visini BDP-a”. Ta izjava odmah je odjeknula u regiji i potaknula rasprave o stvarnoj snazi dvaju gospodarstava.
Autor analize podsjeća da, za razliku od sporta, ekonomsko nadmetanje traje bez stanke – na terenu su svi građani, a momčad vodi prije svega vlada. I dok se Srbija hvali statističkom konvergencijom, hrvatski pokazatelji i dalje ne nude puno razloga za slavlje:
• Hrvatska se i dalje nalazi u donjoj polovici ljestvice Europske unije prema gospodarskoj izvedbi.
• Rast BDP-a posljednjih godina nije pratio ambicije niti nadmašio europski prosjek.
• Usporedba s državama članicama srednje i istočne Europe često otkriva zaostatak, osobito u produktivnosti i prosječnim plaćama.
Sličnosti i razlike
Iako apsolutni iznos BDP-a Srbije sada približno prati hrvatski, struktura tih gospodarstava ostaje različita. Hrvatska kao članica EU-a uživa pristup zajedničkom tržištu i europskim fondovima, dok Srbija još pregovara o pristupanju. S druge strane, Zagreb trpi kronične probleme s administrativnim barijerama i sporo provedenim reformama koje sputavaju brži rast.
Autor zaključuje da je Vučićeva objava ponajprije politička poruka namijenjena domaćoj publici. No ona istodobno služi kao upozorenje Zagrebu da se oslanjanje na sportske medalje ne može pretvoriti u ekonomske bodove.
Dok ljubitelji vaterpola i rukometa očekuju nove trijumfe, ostaje jasno da će se pravo „prvenstvo” – ono gospodarsko – nastaviti i nakon posljednjeg zvižduka na sportskim borilištima.
