Od 1. siječnja 2026. korisnici prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina više neće trpjeti trajno umanjenje mirovine od 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Time će oko 120 tisuća sadašnjih umirovljenika starijih od 70 godina automatski dobiti u prosjeku 55 eura veće primanje, bez retroaktivne nadoknade.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava obrazlaže potez ispravljanjem „dugotrajne nepravde”, jer su prijevremeni umirovljenici često odradili više staža od onih koji su otišli u redovnu mirovinu. Mjera je proizašla iz zahtjeva umirovljeničkih stranaka i udruga, a vlast ju predstavlja kao dio paketa za poboljšanje životnog standarda starijih osoba.
Sadašnji sustav dopušta prijevremeni odlazak s 60 godina života i najmanje 35 godina staža, uz stalnu penalizaciju. Žene do 2030. prolaze kroz prijelazno razdoblje povoljnijih uvjeta — primjerice 2025. mogu se umiroviti s 58 godina i devet mjeseci te 33 godine i devet mjeseci staža.
Ekonomski stručnjak Danijel Nestić smatra da ukidanje penalizacije produbljuje nejednakost. Uspoređuje dvije osobe s prosječnom plaćom i 40 godina rada: ona koja se ove godine umirovi sa 65 godina prima 690 eura, dok prijevremeni umirovljenik sa 60 godina dobiva 607 eura, ali do 70. rođendana ukupno zaradi oko 10 tisuća eura više. Kad se penalizacija ukine, razlika do prosječne životne dobi (84 godine i tri mjeseca) narast će na više od 23 tisuće eura u korist prijevremeno umirovljene osobe.
Prema Nestiću, mirovina isplaćena tijekom duljeg razdoblja logično bi trebala ostati trajno niža, pa najavljeni potez „povećava nepravdu prema redovnim umirovljenicima i potiče ranije izlazak s tržišta rada”. Ministarstvo, međutim, ostaje pri tvrdnji da se potezom „ispravlja sustavna nepravda” i poboljšava položaj najstarijih građana.