Ugledni američki portal Foreign Policy (FP) objavio je članak u kojem dvojica mladih bošnjačkih analitičara, Ismet Fatih Čančar i Ismail Ćidić, optužuju Zagreb i HDZ BiH da „sustavno potkopavaju suverenitet Bosne i Hercegovine” te nastavljaju, kako tvrde, „neostvarene ratne ambicije iz 1990-ih”.
Autori navode da je HDZ BiH, pod vodstvom Dragana Čovića, glavni instrument hrvatskog političkog utjecaja u susjednoj državi. Kao ključni primjer ističu nedavni prijedlog izmjena izbornog zakona kojim bi se, po njihovu tumačenju, pravo glasanja za hrvatskog člana Predsjedništva ograničilo na zone u kojima HDZ BiH dominira, čime bi se „izborni rezultati krojili etničkom i geografskom isključivošću”. Taj potez vide kao prikriveni pokušaj stvaranja trećeg entiteta s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Čančar i Ćidić tvrde da službeni Zagreb vodi „stratešku kampanju” kojom nastoji prikazati etničku podjelu zemlje legitimnom te da takav pristup „održava interese Rusije, potkopava bosanski suverenitet i ugrožava stabilnost regije”.
Hrvatsku politiku prema BiH uspoređuju s ratnim dogovorima Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli Bosne, podsjećajući da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju to definirao kao udruženi zločinački pothvat. Kako Hrvatska jača unutar EU-a i NATO-a, smatraju, tako se pojačava i njezin pritisak na Bosnu i Hercegovinu.
Čančar je ranije upozoravao prvenstveno na prijetnju Milorada Dodika i „velikosrpske” ambicije, dok Ćidić ocjenjuje da „srpski nacionalizam ugrožava teritorijalni integritet BiH”, a Hrvatska „sve ostale interese – od energetskih do političkih”. U novom tekstu obojica gotovo identično prozivaju Zagreb.
Optužbe se uklapaju u retoriku bošnjačkih stranaka koje zagovaraju unitarni model države, dok hrvatski politički predstavnici inzistiraju na jednakopravnosti konstitutivnih naroda i reformi izbornog zakona. Dragan Čović nedavno je upozorio da bi politička kriza mogla potrajati do općih izbora 2026. „ako ne dođe do dogovora”.
Istodobno se nazire nova izborna bitka: zastupnik Zlatko Miletić najavio je kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što bi, poput ranijih pobjeda Željka Komšića, ponovno otvorilo pitanje legitimnog predstavljanje Hrvata u državnom vrhu.
Tri desetljeća nakon Splitske deklaracije, kojom su 1995. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović dogovorili zajedničku obranu od srpske agresije, odnosi Zagreba i Sarajeva ponovno su opterećeni međusobnim optužbama – ovaj put ne zbog oružja, nego zbog tumačenja ustrojstva i budućnosti Bosne i Hercegovine.