Stanica MP7 – Široki Brijeg, dio državnog sustava ranog upozoravanja i redovitog nadzora radioaktivnosti, 25. i 26. siječnja zabilježila je neuobičajen rast gama zračenja. Uobičajena brzina doze na tom mjestu kreće se između 92 i 94 nSv/h, no tijekom intenzivnih oborina vrijednosti su nakratko premašile 110 nSv/h.
Stručnjaci iz Državne regulativne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost objašnjavaju da dramatičan izgled grafikona skriva sasvim prirodan fenomen. Kiša „ispire” produkte raspada plina radona-222, snažne gama emitere koji nastaju u krškom tlu. Voda ih spušta na tlo točno ispod detektora, pa uređaj registrira skok. Čim oborine stanu, kratkoživući izotopi raspadnu se u roku od nekoliko sati, a vrijednosti se vraćaju na uobičajenu razinu – što se u Širokom Brijegu dogodilo već 26. siječnja oko 22 sata.
Čak i tijekom vrhunca, zabilježenih 110 nSv/h ostaje višestruko niže od razina tipičnih za tehnološki povišena područja, primjerice rudnik ugljena Đurđevik, gdje doze dosežu oko 254 nSv/h. Stanica u Širokom Brijegu šalje podatke u realnom vremenu u Sarajevo, Beč i Bruxelles putem europske platforme EURDEP i međunarodnog sustava IAEA-e IRMIS, potvrđujući da je riječ o normalnoj i očekivanoj fluktuaciji.
Drugim riječima, Hercegovina je ovih dana imala više kiše nego zračenja: brojke su skočile, ali sigurnost građana ni u jednom trenutku nije bila dovedena u pitanje.