Američko ministarstvo pravosuđa, po nalogu Bijele kuće Donalda Trumpa, objavilo je oko 200 000 stranica dugo zapečaćenih dosjea FBI-jeva nadzora nad Martinom Lutherom Kingom Jr. Dokumenti su bili sudski zabranjeni od 1977. godine i prvotno su trebali ostati tajni do 2027., no vlada je zatražila i dobila ukidanje zabrane.
„Tijekom očevog života FBI je vodio invazivnu, predatorsku i duboko uznemirujuću kampanju dezinformiranja”, poručili su Martin Luther King III i dr. Bernice King, jedino dvoje preživjele djece ubijenog nobelovca. Iako podržavaju transparentnost, upozoravaju na „pokušaje da se naruši očeva ostavština” te i dalje vjeruju da James Earl Ray nije djelovao sam – ako je uopće bio kriv – kada je 4. travnja 1968. u Memphisu ubio njihova oca.
Obitelj je unaprijed dobila pristup dokumentima, a javnost pozvala da ih prouči „s empatijom, suzdržanošću i poštovanjem prema našoj trajnoj tuzi”. U zajedničkoj izjavi podsjetili su na COINTELPRO – tajni program kojim je FBI pod vodstvom J. Edgara Hoovera nastojao diskreditirati pokret za građanska prava.
Kritika s aktivističke scene
Nije samo obitelj King bila nezadovoljna trenutkom objave. Rev. Al Sharpton rekao je kako „Trumpovo otvaranje Kingovih dosjea nema veze s pravdom ni transparentnošću” te ga nazvao „očajničkim pokušajem skretanja pozornosti” s pritiska zbog neobjavljenih materijala o Jeffreyju Epsteinu, s kojim je Trump godinama održavao društvene veze.
The King Center, koji vodi Bernice King, ocijenio je potez „nesretnim i loše tempiranim” usred brojnih aktualnih nepravdi protiv kojih se pokojni lider borio.
Širi politički kontekst
Donald Trump je još kao kandidat obećao deklasificirati spise o ubojstvima Johna F. Kennedyja, Roberta F. Kennedyja i Martina Luthera Kinga Jr. Vlada je već u ožujku objavila JFK-ove, a u travnju dio RFK-ovih dokumenata.
Povjesničari, novinari i entuzijasti sada pomno analiziraju novoobjavljene spise, nadajući se svježim tragovima o atentatu u Memphisu. King je tada podupirao štrajk radnika gradske čistoće, proširujući svoju borbu za rasnu jednakost na pitanje gospodarske pravde.
Ray je 1969. priznao krivnju, ali ju kasnije povukao i tvrdio da je žrtveno janje sve do smrti 1998. Godinu poslije, u građanskoj parnici koju je pokrenula obitelj King, porota u Memphisu zaključila je da je atentat bio rezultat šire zavjere.
„Dok proučavamo nove spise, procijenit ćemo nude li išta više od onoga što već znamo”, poručila su Kingova djeca, dodajući da će se usprotiviti svakom pokušaju da se natpisi iz FBI-jevih dosjea iskoriste za umanjivanje povijesnih dosega njihova oca i pokreta za građanska prava.