Azijski stršljen (Vespa velutina), invazivna vrsta podrijetlom iz jugoistočne Azije, bilježi munjevit prodor kroz Njemačku. U Europu je stigao 2004. godine u teretnom prijevozu, a od tada mu širenje, potaknuto sve blažim zimama, teško itko može stati na kraj.
„Njegovo prisustvo u Europi više nije moguće zaustaviti”, upozorava Carsten Pusch iz njemačke organizacije NABU. Europska unija proglasila je vrstu invazivnom 2018. godine, pa su sve članice – uključujući Njemačku – dužne provoditi mjere kontrole i suzbijanja.
Prvi primjerak u Njemačkoj otkriven je 2014. u Waghäuselu, sjeverno od Karlsruhea. Danas je azijski stršljen već ukorijenjen u Baden-Württembergu, Saarlandu, Rheinland-Pfalzu, Hessenu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, a pojedinačna viđenja bilježe se i u Hamburgu, Bremenu te Berlinu. Studije procjenjuju da se kreće brzinom od gotovo 80 kilometara godišnje, no prijevoz robom može taj put dramatično skratiti.
Iako nije osobito agresivan prema ljudima sve dok mu se gnijezdo ne ugrozi, ubod azijskog stršljena iznimno je bolan. Alergičari stoga moraju biti na dodatnom oprezu.
Za pčelare je problem još ozbiljniji. Ženka koristi druge kukce, posebno medonosne pčele, kao ključan izvor bjelančevina za svoje potomstvo. Jedno gnijezdo može uništiti desetke pčelinjih zajednica tako što stvara svojevrsni opsadni prsten oko košnica i onemogućava pčelama da skupljaju hranu. Iz straha od masovnih gubitaka, pčelarske udruge traže hitne mjere zaštite.
Azijski stršljen nešto je manji od europskog rođaka, tamnijega tijela i prepoznatljivih žutih nogu. Gnijezda u proljeće skriva u šupama i drugim zaklonjenim mjestima, da bi ih ljeti premjestio visoko u krošnje drveća – čime dodatno otežava njihovo uočavanje i uklanjanje.
Dok klimatske promjene nastavljaju zagrijavati zimske mjesece, stručnjaci strahuju da će ova invazivna vrsta nastaviti širiti svoj domet i dodatno pritiskati osjetljive ekosustave i pčelinje populacije diljem kontinenta.