EU-ova vanjskopolitička nervoza seli se ovoga tjedna iz Bruxellesa u Tokio: predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa i estonska premijerka Kaja Kallas danas stižu u Japan kako bi s liberalnim premijerom Shigeruom Ishibom potpisali partnerstvo o rijetkim mineralima i produbili sigurnosnu suradnju.
Time Unija želi pokazati da demokratskim azijskim državama može ponuditi pouzdaniju zaštitu od Sjedinjenih Država. Kao i Europa, i Japan paralelno traži saveznike za nadzor kineskog utjecaja, a pobjeda krajnje desne, antimigracijske stranke Sanseito na nedjeljnim izborima samo je pojačala nervozu u Tokiju.
Sljedeća postaja europske turneje bit će mnogo neugodnija: summit s Kinom u četvrtak. Očekivanja su svedena na minimalan zajednički tekst o klimi. Bruxelles ljuti navodna kineska pomoć Rusiji, golema proizvodna prekapacitiranost te zabrane izvoza rijetkih zemalja, a nedavne europske sankcije kineskim kompanijama već su izazvale odgovor Pekinga.
Napetost dodatno raste i zbog šestero zastupnika Europskog parlamenta koji ovoga tjedna odlaze na Tajvan proučiti borbu protiv dezinformacija. „Želimo bolje razumjeti tajvansku otpornost na autoritarni utjecaj”, poručila je češka zastupnica Markéta Gregorová.
Istodobno, unutar EU-a bukti nova podjela – ovaj put oko Bliskog istoka. Irski ministar za Europu Thomas Byrne potvrdio je da Dublin i dalje traži sankcije protiv Izraela zbog humanitarne katastrofe u Gazi, ali priznaje da će biti „teško” postići jednoglasnost. Mađarska, primjerice, blokira čak i planirane kazne za nasilne doseljenike s okupirane Zapadne obale.
Pritisak na Izrael raste i izvan institucionalnih kanala: više od dvadeset država, među njima tradicionalni izraelski saveznici Italija i Austrija, potpisalo je izjavu kojom zahtijevaju prekid rata i ukidanje ograničenja na isporuku pomoći. Potpis su stavila 18 šefova diplomacija EU-a, no izostali su ministri Njemačke, Češke, Mađarske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Grčke i Malte. Izraelski ministar Gideon Sa’ar odbacio je dokument, optuživši autore da pomažu Hamasu, dok je njemački kolega Johann Wadephul u odvojenom razgovoru izrazio „najdublju zabrinutost zbog katastrofalne humanitarne situacije”.
Na istočnoeuropskoj bojišnici nastavlja se diplomatska maratonska utakmica: ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij najavio je za srijedu treći krug pregovora s Rusijom u Turskoj, a Velika Britanija upravo je uvela nove sankcije Moskvi.
Dok politički vrhovi putuju, Europska komisija u proračunskim tablicama traži obranu od kibernetičkih prijetnji: predložila je otvaranje 2 500 novih radnih mjesta za stručnjake za kibernetičku sigurnost, informatiku i umjetnu inteligenciju u institucijama EU-a, uz opasku da „ozbiljnog jačanja kapaciteta nije bilo unatoč sve težim napadima”. Koliko će ih doista biti zaposleno, ovisit će o raspravi članica o sedmogodišnjem proračunu – još jednom frontu u briselskom labirintu kompromisa.