Pentagon je internim memorandumom od 8. listopada naložio svim saveznim državama, Distriktu Columbia i američkim teritorijima da oforme „brze reakcijske snage” Nacionalne garde osposobljene za gušenje nereda. Dokument, koji je potpisao general bojnik Ronald Burkett, predviđa obuku ukupno 23 500 pripadnika—uobičajena kvota od 500 vojnika po državi—te opskrbu svake države stotinom kompleta opreme za razbijanje demonstracija.
Ključne točke memoranduma
• Postrojbe moraju biti operativne do 1. siječnja 2026.
• Instruktori iz vojske bit će raspoređeni u sve savezne jedinice, uključujući udaljene teritorije poput Guama.
• Obuka obuhvaća formiranje „vodova za kontrolu nereda”, uporabu palica, štitova, elektrošokera i suzavca, kao i tehnike deeskalacije.
• Svaka država mora mjesečno izvještavati Pentagon o napretku.
Dokument se poziva na izvršnu uredbu Donalda Trumpa iz kolovoza, kojom je Nacionalna garda raspoređena u Washington D. C. radi suzbijanja kriminala i kojom je Ministarstvo obrane zaduženo uspostaviti stalnu snagu raspoloživu za „gašenje građanskih nereda” diljem zemlje.
Strah od militarizirane policije Bivša kapetanica marinskog korpusa Janessa Goldbeck, danas na čelu udruge Vet Voice Foundation, upozorava da je riječ o „pokušaju predsjednika da normalizira nacionalnu militariziranu policiju”. Smatra da bi takva sila mogla biti poslana u savezne države s demokratskim guvernerima bez njihova pristanka, a u krajnjem scenariju i iskorištena za ometanje izbora: „Predsjednik bi mogao proglasiti izvanredno stanje, tvrditi da su izbori namješteni i pod izlikom prijevare zaplijeniti glasačke listiće.”
Pentagon i Bijela kuća nisu komentirali optužbe, a Nacionalna garda odbila je odgovoriti na pitanja o mogućem jačanju nacionalne militarizirane policije ili o zapljeni biračkih kutija.
Posebna postrojba u Washingtonu Drugi interni dokument, datiran 24. rujna, nalaže formiranje specijaliziranog bojnog voda vojne policije unutar Nacionalne garde Distrikta Columbia. Pedesetero vojnika mora biti spremno za djelovanje u roku od 90 dana, a puna operativna snaga planirana je do 2027. godine.
Vojni analitičari podsjećaju da su slične snage u prošlosti formirane tek nakon velikih katastrofa—primjerice, nakon uragana Katrina 2005., kada je angažirano više od 50 000 pripadnika Nacionalne garde. Christopher Purdy, bivši gardist i čelnik mreže Chamberlain, ističe da aktualni potezi „podsjećaju na razdoblje 1960-ih i 1970-ih, kada su gardisti redovito raspoređivani protiv prosvjednika”, uključujući tragediju na sveučilištu Kent State 1970., gdje su poginula četiri nenaoružana studenta.
Pentagon će i dalje pratiti provedbu naredbe, dok kritičari upozoravaju na moguće narušavanje civilnih sloboda i integriteta izbora.
