Reakcije na jučerašnji okrugli stol o Jasenovcu, održan u Hrvatskom saboru u organizaciji stranke DOMiNO i Hrvatskih suverenista, ne prestaju. Dok s desnice stižu upozorenja da tema zahtijeva ozbiljan znanstveni pristup, s ljevice se traži kazneni progon zbog navodnog negiranja genocida.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava skup je nazvao „vrlo neozbiljnom pričom” u kojoj, kako kaže, sudjeluju akteri koji „a priori negiraju žrtve i dijele hrvatsko društvo”. Najavio je osnivanje povjerenstva koje će, pod vodstvom povjesničarke Vlatke Vukelić, znanstveno preispitati sporne podatke: „Povijest koju su pisali komunisti moramo znanstveno propitati.”
S druge strane, zastupnica Dubravka Novak (Možemo!) tvrdi da je jučer „pod krinkom znanstvenog pristupa” došlo do „protuzakonitog negiranja genocida”: „Reći da su se djeca sama prijavljivala u logor i da su tamo imali glazbene večeri potpuno je suludo.” Pozvala je institucije da ispitaju je li prekršen Kazneni zakon.
Njezina stranačka kolegica Urša Raukar Gamulin zatražila je hitne izvide zbog mogućeg kršenja članka 325., stavka 4. Kaznenog zakona: „Ovdje se ne radi o revizionizmu nego o negaciji koju iznose ljudi bez ikakve znanstvene kvalifikacije.” Kazala je da ju je predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja prekorio što je o temi progovorila upravo na dan pronalaska ostataka branitelja Jean-Michela Nicoliera. „Upravo zbog Nicoliera i svih stradalih ne smijemo dozvoliti negaciju ratnih zločina”, odgovorila je.
Mostov zastupnik Marin Miletić postavio je pitanje točnog broja žrtava: „Jesu li se u Jasenovcu događala ubojstva? Jesu. Treba li to osuditi? Treba. Ali neki ne žele čuti drugačije mišljenje.” Podsjetio je da je Franjo Tuđman spominjao 30 000 žrtava, dok JUSP Jasenovac navodi 83 000, te ustvrdio da postoje dupli zapisi i imena ljudi koji su preživjeli rat.
Nezavisni zastupnik Josip Jurčević ocijenio je „jasenovački mit” danas „institucionalno žešćim nego u Jugoslaviji” i povezao ga s, kako je rekao, „crvenim fašizmom” i velikosrpskim interesima.
Na ljevici se odgovornost adresira na vrh vlasti. Anka Mrak Taritaš (GLAS) tvrdi da je riječ o „jadu i sramoti” te drži premijera Andrej Plenkovića glavnim krivcem jer je „pustio duha pozdrava ’Za dom spremni’ iz boce”. Smatra da je predsjednik Sabora Gordan Jandroković reagirao „mlako i umiveno”.
Za Daliju Orešković (DOSIP) problem je širenje ustaškog pozdrava kroz koncerte Marka Perkovića Thompsona. Upozorava da će se „mladost učiti da je ’Za dom spremni’ simbol domoljublja”, čime se, kaže, uništava sav trud posljednjih trideset godina.
Dok jedni traže otvaranje arhiva i preciziranje broja žrtava, drugi zahtijevaju sudsku zaštitu povijesnih činjenica. Tek treba vidjeti hoće li se rasprava preseliti s političke pozornice u sudske dvorane – i hoće li društvo pronaći zajednički jezik o jednoj od svojih najosjetljivijih tema.
