Senat otočne države Palau izglasao je blokadu sporazuma kojim bi ta pacifička država primila do 75 migranata protjeranih iz Sjedinjenih Američkih Država, čime je daljnja sudbina dogovora ozbiljno dovedena u pitanje.
Dogovor je u prosincu potpisao predsjednik Surangel Whipps Jr. i dio je šireg paketa američke pomoći: 2 milijuna dolara namijenjenih sigurnosnim inicijativama te dodatnih 7,5 milijuna vezanih uz samu relokaciju migranata. Iako gornji dom sada zahtijeva da se o pitanju izjasne građani na referendumu, konačna odluka i dalje će ovisiti o predsjedniku i donjem domu parlamenta.
Senatori su u obrazloženju naveli kako Palau, koji nije potpisnik Konvencije UN-a o statusu izbjeglica iz 1951., „nije primjeren za ulogu zemlje deportacije, relokacije ili preseljenja” zbog svoje skromne geografske veličine, ograničene infrastrukture i resursa. Tradicionalni Council of Chiefs, vijeće 16 plemenskih poglavara, u pismima predsjedniku poručio je da zemlja „nije spremna, voljna ni pripremljena” preuzeti novu odgovornost, upozorivši na moguće narušavanje društvene kohezije i kulturnih vrijednosti.
Predsjednik Whipps Jr. brani dogovor kao „zakonito i humano rješenje koje poštuje naš narod, naše zakone i naše ograničene kapacitete”, uz naglasak da će se svaki slučaj razmatrati individualno. Potporu mu pruža tek nekolicina zastupnika; među njima je senatorica Rukebai Inabo, koja sporazum vidi kao „obostrano koristan” za Palau i SAD te kao šansu da se pomogne osobama koje više nemaju druge opcije.
Sporazum s Palauom dio je šire strategije američke administracije usmjerene na premještanje migranata u treće zemlje, ali palauanski senatori i poglavari ovom su odlukom dali naslutiti da će se mali otočni državni sustav prvo pitati – i to izravno na referendumu – jesu li spremni na tu ulogu.