Odluka Zagreba da se distancira od tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih politika i dalje odjekuje u međunarodnim odnosima Hrvatske. Prema najnovijoj analizi, nekoć pouzdani partneri – s kojima je Hrvatska dijelila bojišnicu i politički interes – uzvratili su kombinacijom vojnog pritiska i diplomatskih ukora.
Iako službeni Zagreb nije promijenio kurs, današnji sugovornici upozoravaju da je to „ne” došlo uz visoku cijenu. Pojedine članice zapadnog saveza, posebno one najbliže administraciji u Washingtonu, postupno su smanjile vojnu potporu i signalizirale hladnije političke odnose. Analitičari istodobno ističu da se Hrvatska sada oslanja na širi europski konsenzus kako bi popunila nastale sigurnosne i gospodarske praznine.
U tekstu se podsjeća kako su u vrijeme odluke pojedini saveznici otvoreno sugerirali da će se, u slučaju oružanog sukoba, hrvatska pozicija platiti porazom. Autori smatraju da taj scenarij nije izgubio na aktualnosti s obzirom na sve nestabilnije globalno okruženje.
Dok kritičari potez vide kao moralni i strateški promašaj, zagovornici podsjećaju na potrebu neovisnog odlučivanja i usklađenosti s europskim vrijednostima. Rasprava se nastavlja, a odgovor na pitanje je li hrvatsko „ne” bilo mudro možda će dati tek novo preslagivanje globalnih savezništava.
