Američki predsjednik Donald Trump prošlog je tjedna iz Ovalnog ureda – prepustivši većinu detalja glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu – zatražio od ruskog čelnika Vladimira Putina da do početka rujna pristane na prekid vatre u Ukrajini. U suprotnome, Washington prijeti novim gospodarskim sankcijama i carinama državama koje nastave trgovati s Rusijom, uključujući vjerojatno Kinu i Indiju.
Istodobno, Sjedinjene Države najavile su prodaju protuzračnih sustava Patriot europskim saveznicima radi njihova kasnijeg slanja Ukrajini, uz dodatne – još nedefinirane – pakete naoružanja.
Međutim, u Kremlju i na ruskim financijskim tržištima prevladala je smirenost. Ruski burzovni indeks nakon Trumpove objave porastao je 2,7 %, a rublj je ojačao prema dolaru. Politička analitičarka Tatjana Stanovaja ocjenjuje da je Moskva Trumpove prijetnje protumačila kao „carte blanche za intenziviranje ofenzive”, dok vojni stručnjak Jurij Fedorov podsjeća da se Kremlj najviše boji trenutnih sekundarnih sankcija kupcima ruske nafte i isporuke zapadnih projektila dugog dometa – nečega što ovaj paket zasad ne donosi.
U Kijevu i zapadnoeuropskim prijestolnicama osjetilo se olakšanje jer Washington ipak ne napušta Ukrajinu, no istodobno vlada skepsa hoće li Putin pristati na primirje. Dugogodišnja stručnjakinja za Rusiju Fiona Hill upozorava da Trump prema ruskom lideru nastupa s „poštovanjem” zbog straha od nuklearne eskalacije te cijeli sukob gleda kao pregovore o nekretninama: „Putin ne želi primirje, nego neutraliziranu Ukrajinu.”
Dok diplomacija traži izlaz, rat na terenu eskalira. Harkivski guverner Oleh Sinehubov opisao je prošlotjedne ruske zračne napade – u kojima je poginulo sedam civilâ, među njima i 14-godišnja Sofija Glinjana – kao „masovni teror nad civilnim stanovništvom”. Broj projektila i dronova lansiranih na Ukrajinu danas premašuje 400 u jednoj noći, dvostruko više nego u tjednu u kojem je Sofija stradala.
Analitičari smatraju da Putin nema namjeru okončati rat bez međunarodnog priznanja okupiranih teritorija i neutralnog statusa Ukrajine. Sociologinja Ella Paneyakh upozorava da bi nagli prekid ratne ekonomije izveo na površinu duboke društvene napetosti u Rusiji: povratak ratnih veterana, sukobi s „kukavicama” i borba elita za ograničene resurse.
Ako se ništa ne promijeni, ukrajinski civili mogli bi dočekati 30. kolovoza – godišnjicu Sofijine smrti – pod još žešćim bombardiranjem, a Trumpov jesenski rok ostati tek još jedan datum u kalendaru rata.
