Umjetna inteligencija mogla bi u idućem desetljeću temeljito preoblikovati svakodnevni život – od radnog vremena i zdravstvene skrbi do sudskih postupaka i načina na koji opskrbljujemo hladnjak.
Najkraća radna povijest Prema najnovijim prognozama, u 2035. godini prosječni bi zaposlenik mogao provoditi tek petnaest sati tjedno na poslu. Većinu rutinskih zadataka preuzet će algoritmi, pa će se ljudski rad usmjeriti na kreativne i nadzorne uloge.
Medicina s AI kopilotom • Pacijenti će prvo opisivati tegobe digitalnom asistentu, koji u sekundama pregledava tisuće studija i vraća preliminarnu dijagnozu. • Tijekom susreta licem u lice, umjetna inteligencija u pozadini analizira simptome, uspoređuje ih s najnovijim istraživanjima i predlaže terapiju. • Liječnici će se razlikovati po sposobnosti tumačenja rezultata koje isporuči algoritam, a ciljani lijekovi i rana otkrivanja bolesti trebali bi postati standard.
AI ulazi u sudnicu Odvjetnici već delegiraju pretraživanje sudske prakse i izradu argumenata digitalnim sustavima. U teoriji to donosi brže procese i niže troškove za porezne obveznike, ali otvara i rizik od pogrešnih ili nepravednih presuda ako algoritam pogrešno „povuče crtu“.
Pametni sat, naočale i prsten Nosivi uređaji povezani s umjetnom inteligencijom postat će neizostavni – dodatno „osjetilo“ koje će, primjerice, primijetiti da u hladnjaku nedostaju jaja ili zabilježiti ključne dijelove razgovora kako bismo ih kasnije mogli „premotati“. Takva tehnologija širi pitanje privatnosti, ali i obećava praktičnost koja bi uskoro mogla postati norma.
Dok optimisti ističu učinkovitost i uštede, skeptici upozoravaju na mogućnost algoritamskih grešaka i šire društvene posljedice. No jedno se čini izvjesnim: suživot ljudi i pametnih strojeva bit će daleko intenzivniji nego danas, a granica između digitalnog i stvarnog svijeta sve mutnija.