Promet u europskoj maloprodaji oslabio je u srpnju, a hrvatske trgovine zabilježile su najveći mjesečni pad među državama članicama, pokazuju prve procjene Eurostata.
Prema sezonski prilagođenim podacima, obujam maloprodaje u europodručju smanjen je za 0,5 %, dok je na razini cijele Europske unije pao za 0,4 %. Lipanjski rezultati prethodno su revidirani naviše – eurozona je tada rasla 0,6 %, a EU 0,5 %.
Ključne brojke: • Hrvatska: minus 4,0 % u odnosu na lipanj – najsnažniji mjesečni pad od travnja 2022. • Estonija: –2,0 % • Njemačka: –1,5 % • Najveći rast zabilježen je u Litvi (+1,5 %), Latviji (+1,4 %) i Nizozemskoj (+1,1 %).
Što se kupovalo (ili – nije kupovalo): • Gorivo: –1,7 % u eurozoni (–1,3 % u EU) • Hrana, piće i duhan: –1,1 % u eurozoni (–0,9 % u EU) • Neprehrambeni proizvodi: blagi plus od 0,2 % na oba tržišta
Godišni trendovi ipak ostaju pozitivni. U odnosu na prošlogodišnji srpanj, promet je porastao 2,2 % u zemljama eura i 2,4 % u cijeloj Uniji. Najjače su ponovno povukli neprehrambeni proizvodi (+3,1 % u eurozoni, +3,3 % u EU), dok je promet na benzinskim postajama skočio 2,3 %, odnosno 3,3 %.
Hrvatska u godišnjoj usporedbi bilježi rast od 1,4 %, što je najslabiji tempo još od proljeća 2021. Mjesec ranije rast je iznosio 7,4 %. Pad na godišnjoj razini zabilježila je samo Slovenija (–0,7 %).
Države s najvećim godišnjim skokovima: • Cipar: +8,5 % • Portugal i Bugarska: oko +6 %
Slabi srpanjski rezultati u Hrvatskoj dolaze nakon iznenađujuće snažnog skoka u lipnju, što ukazuje na izrazitu volatilnost potrošačkog raspoloženja. Gorivo i prehrambeni proizvodi glavni su krivci za pad na razini cijele Unije, a isti trend očito je pogodio i domaće trgovce.
Analitičari upozoravaju da kombinacija visokih cijena, ljetnih odmora i pritiska rata kamata smanjuje kupovnu moć građana. Hoće li se potrošnja oporaviti u nastavku godine, ovisit će prije svega o dinamici inflacije te kretanjima na tržištu rada i energenata.