Hrana u Hrvatskoj 2024. košta gotovo jednako kao prosječna košarica u Europskoj uniji, no građanima je osjetno manje priuštiva nego u bogatijim članicama.
Prema najnovijem indeksu Eurostata, košarica namirnica koju Bruxelles označava vrijednošću 100 eura u Hrvatskoj iznosi 100,5 eura. Time smo u srednjem cjenovnom razredu Europe i tek nijansu iznad prosjeka EU-a (100,0), dok je prosjek europodručja 103,2 eura.
Problem nastaje kada se iste police usporede s plaćama. Iako je košarica u Njemačkoj samo nešto skuplja (102,9 eura), ukupni trošak rada po satu ondje iznosi 43,45 eura, a u Hrvatskoj 16,49 eura – otprilike 2,6 puta manje. Minimalna satnica dodatno pojačava kontrast: oko 6,56 eura bruto u Hrvatskoj nasuprot 12,82 eura u Njemačkoj, koja od 1. siječnja 2026. raste na 13,90 eura.
U EU-u hrana prosječno čini 11,9 % potrošnje kućanstava, dok u dijelu istočne i jugoistočne Europe taj udio prelazi 20 %. Stoga i nominalno jeftinija košarica ondje teže pogađa kućni budžet.
Raspon cijena unutar kontinenta ogroman je: od 73 eura u Sjevernoj Makedoniji do 161 eura u Švicarskoj za istu košaricu – gotovo dvostruka razlika. Unutar Unije najjeftinija je Rumunjska (74,6), a najskuplji Luksemburg (125,7). Sjever i zapad Europe uglavnom premašuju 110 bodova; Danska prednjači sa 119,3.
Stručnjaci razlike tumače kombinacijom više troškova rada, poreza i potrošačkih navika u bogatijim državama te većom ranjivošću manjih ekonomija na cjenovne šokove. Eurostatov indeks zato služi kao „termometar cijena”, ali ne mjeri standard – dohodak kućanstava ključan je za odgovor na pitanje koliko je hrana doista dostupna. U Hrvatskoj, gdje smo gotovo na europskom prosjeku cijena, glavna briga ostaje: koliko tih 100,5 eura stvarno znači u odnosu na naše plaće.