Najnovija usporedna analiza 22 europske zemlje potvrđuje ono što ekonomski stručnjaci već godinama naglašavaju: slabije oporezivanje nekretnina obično otvara prostor snažnijem rastu cijena stanova i kuća.
Prema podacima iz istraživanja, države u kojima porez na imovinu čini manji udio BDP-a od prosjeka bilježe znatno veći skok tržišnih vrijednosti nekretnina od 2015. godine. Hrvatska je ilustrativan primjer. S porezom na imovinu od tek 0,87 % BDP-a svrstava se među najmanje oporezivane zemlje EU-a, a istodobno je doživjela porast cijena viši od 114 %.
U ukupnom uzorku osam zemalja s niskim porezom zabilježilo je poskupljenje veće od 75 %, dok je u osam država s većim poreznim pritiskom rast ostao ispod toga praga.
Iznimke ipak postoje. Njemačka, Austrija i Švedska, unatoč simboličnom porezu na imovinu, imaju relativno umjeren rast cijena, dok Portugal, Poljska i Nizozemska pokazuju suprotan obrazac – snažan skok unatoč ozbiljnijem poreznom teretu. Rezultati tako potvrđuju da porez nije jedini regulator tržišta; važni su i demografski trendovi, dostupnost kredita, ukupno gospodarsko okruženje i lokalni investicijski ciklusi.
Najbrže rastu upravo tranzicijske ekonomije srednje i istočne Europe. Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, baltičke zemlje, Bugarska i Hrvatska bilježe povećanje cijena između 80 i 150 %. Uz poreznu politiku, na uzlet su presudno utjecali ubrzana urbanizacija, rast plaća, kreditna ekspanzija te nedostatak kvalitetnog stambenog fonda naslijeđenog iz socijalističkog razdoblja.
Zaključak analize jasan je: simbolični hrvatski porez na nekretnine teško da može biti ozbiljan alat za hlađenje tržišta. Dok god se istodobno ne rješavaju strukturni problemi – od stambene ponude do kreditnih uvjeta – cijene će vjerojatno nastaviti pratiti dosadašnji uzlazni trend.