Meksički gornji dom pretvorio se u poprište fizičkog sukoba nakon što je rasprava o mogućoj ulozi američke vojske u borbi protiv narkokartela izmaknula kontroli.
Čelnik oporbene Institucionalno revolucionarne stranke (PRI) Alejandro „Alito” Moreno i predsjednik Senata iz vladajuće stranke Morena Gerardo Fernández Noroña završili su u naguravanju odmah po završetku sjednice u srijedu. Trenutak nakon što su zastupnici otpjevali državnu himnu, Moreno je, vidljivo na službenom prijenosu, prišao Noroñi uz povike „I’m asking you to let me speak”, na što je predsjednik Senata uzvratio: „Don’t touch me”.
Usprkos upozorenju, Moreno ga je ponovno zgrabio, udarivši ga po vratu, a kada se u svađu umiješao Noroñin pomoćnik, oporbeni čelnik srušio ga je na pod. Dok je predsjednik Senata pokušavao napustiti govornicu, u metež se uključio još jedan zastupnik koji je zamahnuo prema Noroñi.
Na izvanrednoj konferenciji Fernández Noroña je tvrdio da ga je Moreno provocirao i prijetio riječima: „I’m going to beat the shit out of you, I’m going to kill you.” Dodao je kako je protiv kolege podnio kaznenu prijavu te najavio hitnu sjednicu u petak na kojoj će predložiti isključenje Morena i još trojice PRI-jevih senatora.
Moreno je pak na društvenim mrežama poručio: „When Noroña crossed the line, he knew exactly what he was doing. I will always respond head-on, with character and without fear, to defend Mexico and give it the direction it deserves.” Optužio je vladajuću većinu da je „u posljednji tren promijenila dnevni red kako bi ušutkala oporbu”.
Svađa je uslijedila nakon žustre debate u kojoj su senatori Morene optužili PRI i desni PAN da zagovaraju ulazak stranih vojnika u Meksiko – optužbu koju obje oporbene stranke odbacuju. Kontroverza je dodatno rasplamsana nakon što je PAN-ova senatorica u programu Fox Newsa izjavila da je „help from the United States to fight the cartels in Mexico is absolutely welcome”. Raspravu potpiruje i nedavno otkriće da je bivši američki predsjednik Donald Trump navodno odobrio uporabu vojne sile protiv kartela označenih kao terorističke organizacije u Latinskoj Americi.
Što god odlučila izvanredna sjednica, incident je produbio podjele u Senatu i pokazao koliko je tema američke vojne pomoći eksplozivna uoči predizborne 2025. godine.
