Hrvatsko tržište rada nastavlja jačati. Prema najnovijim podacima, u svibnju je prosječna neto plaća iznosila 1 439 eura – 116 eura više nego u istom mjesecu lani – dok se broj nezaposlenih na burzi spustio ispod 70 000.
Istodobno je tijekom protekle godine zaposleno oko 42 000 ljudi, pa ukupan broj radno aktivnih sada doseže 1,763 milijuna. Ključni pokretači zapošljavanja ostaju trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo i obrazovanje, koje zajedno zapošljavaju približno 800 000 radnika. Najveći godišnji rast broja radnih mjesta bilježe: • građevinarstvo (+7 609) • zdravstvena zaštita i socijalna skrb (+6 114) • obrazovanje (+4 554) • javna uprava i obrana (+4 422)
Otprilike trećinu novog zapošljavanja generirao je javni sektor. Ministar rada Marin Piletić tvrdi da će se, nastavi li se ovakav trend, Hrvatska ubrzo približiti ciljanoj stopi aktivnosti radnog stanovništva od 75 %. Uz priljev stranih radnika, zabilježen je i veći broj zaposlenih umirovljenika.
Rast obrtništva zahvaljujući paušalu U istom razdoblju otvoreno je oko 12 000 novih obrta u kojima radi gotovo 230 000 vlasnika i zaposlenika. Paušalni model oporezivanja, koji obrtnicima osigurava minimalne porezne obveze i pojednostavljeno knjigovodstvo, očito je dao snažan poticaj. Obrtnici moraju paziti da im prihodi ne prijeđu 60 000 eura godišnje; pritom im ukupna javna davanja ne prelaze 4 000 eura.
Plaće u Zagrebu iznad slovenskog neta Prosječna zagrebačka neto plaća dosegnula je 1 677 eura, gotovo 250 eura više od državnog prosjeka i iznad slovenskog prosjeka od 1 600 eura neto. Iako je bruto iznos u Zagrebu (2 410 eura) nešto manji od slovenskog (2 521 eura), razlika u poreznom teretu čini zagrebačke neto plaće višima.
U ukupnoj strukturi plaća vidljiv je pad samo u najvišem decilu – kod radnika čiji neto premašuje 2 185 eura. Donjih 10 % zaposlenih zarađuje do 811 eura, a sljedećih 10 % između 812 i 888 eura. Medijalna plaća porasla je s 1 200 na 1 218 eura, dok zagrebačka medijana iznosi 1 359 eura. Svaki peti radnik u metropoli i dalje prima manje od 1 000 eura neto, a na državnoj razini taj udjel doseže trećinu.
Sektorske razlike ostaju izražene. U javnom sektoru primanja su stabilna: obrazovanje isplaćuje prosječnih 1 592 eura, zdravstvo 2 020 eura, socijalna skrb 1 353 eura, a javna uprava i obrana 1 790 eura. U prerađivačkoj industriji prosjek je 1 318 eura, dok su radnici u kafićima primili oko 1 014 eura, a u hotelima 250 eura više.
Unatoč blagom padu prosječne neto plaće za devet eura – ponajprije zbog manjih menadžerskih bonusa – pozitivni trendovi na tržištu rada nastavljaju se, a obrtništvo dodatno proširuje bazu zaposlenih.