Hrvatski sabor izglasao je Zakon o provedbi uredbe EU-a o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, dok je oporbeni prijedlog o slobodi medija odbijen većinom glasova.
Prema novom propisu, Agencija za elektroničke medije (AEM) postaje nacionalna kontaktna točka i glavno nadzorno tijelo. Uz AEM, za provedbu su zadužene i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) te Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Ključne odredbe
• Svaki politički oglas mora biti jasno označen i sadržavati informacije o sponzoru, povezanosti s izbornim ili zakonodavnim procesom te eventualnom korištenju tehnika ciljanja.
• Tri mjeseca prije izbora zabranjeno je političko oglašavanje koje financiraju subjekti izvan Europske unije.
• Izdavači moraju čuvati sve podatke o oglasu, uključujući iznose potrošene na kampanju, sedam godina i pohraniti ih u europski repozitorij političkih oglasa.
• Za kršenje pravila predviđene su kazne od 13 270 do 132 720 eura ili do šest posto godišnjeg prihoda, ovisno o većem iznosu.
„Naš je cilj postići visoku razinu transparentnosti nužnu za otvorene i poštene političke rasprave te slobodne izbore”, izjavio je voditelj Odjela za nadzor i analizu medijskih sadržaja AEM-a Stanislav Bender, istaknuvši kako je neotkrivanje političke prirode oglasa izvor dezinformacija.
Kritike civilnog društva Organizacija Gong upozorava da zakon ne zahvaća najveći izazov – digitalne platforme. „Najveći problem u provedbi ove uredbe jest činjenica da su se Google i Meta odlučili izuzeti iz primjene ovog zakona jer su na teritoriju EU odlučili u potpunosti ukinuti političko oglašavanje”, navode iz Gonga. Smatraju da će ta odluka neproporcionalno pogoditi manje stranke i organizacije civilnog društva koje ovisе o online dosegu.
Gong upozorava i na rizik od preusmjeravanja sredstava prema prikrivenom marketingu: iskustvo s mreža koje formalno brane političko oglašavanje, poput TikToka, pokazuje da plaćena promocija nije nestala zabranom, već da je postala manje transparentna.
Što slijedi? AEM će voditi javni upisnik pravnih zastupnika političkih kampanja, ažurirati bazu podataka o svim izborima i referendumima u Hrvatskoj te u suradnji s AZOP-om i HAKOM-om podnositi prijave protiv prekršitelja. Bender najavljuje da će se najprije fokusirati na edukaciju i savjetovanje dionika, a sankcije koristiti kao krajnju mjeru.
Usvajanjem zakona Hrvatska ispunjava formalnu obvezu prema EU-u, no rasprave o učinkovitosti kontrole političkog oglašavanja na globalnim platformama tek se otvaraju.