ZAGREB – Na 9. Međunarodnom energetskom forumu Interenef, održanom u Zagrebu, stručnoj se javnosti predstavila vizija novog energetskog poretka u kojemu Hrvatska, zahvaljujući položaju i resursima, cilja postati plinsko čvorište Europske unije.
Glavna rasprava bila je usmjerena na ulogu energetskih korporacija, tehnološku modernizaciju i umjetnu inteligenciju, ali i na pitanje koliko zemlja veličine Hrvatske može utjecati na europske tokove energije.
„U doba deglobalizacije moramo biti smart država – brinuti o sebi, a istodobno ostati u interakciji sa svijetom”, upozorio je politolog Anđelko Milardović, naglasivši da geopolitički položaj određuje ponašanje aktera u ovom prostoru.
Panonski bazen kao adut
Brojke predsjednika Uprave Agencije za ugljikovodike Marijana Krpana poduprle su optimizam: u panonskom bazenu prošle je godine izbušeno deset istražnih bušotina i „svih deset je bilo pozitivno”, što, kaže, upućuje na rast domaće proizvodnje. Posebno je izdvojio snažan geotermalni potencijal regije.
Agencija trenutačno, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, vodi projekt uključivanja geotermalne energije u sustave daljinskoga grijanja. Bušotine u Velikoj Gorici i Osijeku već su potvrdile iskoristivost, a radovi su u tijeku kod Vinkovaca; sljedeća stanica je Zaprešić. Paralelno se razvijaju i plitke geoterme za grijanje gospodarskih zona.
„Ne moramo plesati kako drugi sviraju”
Na pitanje može li mala država diktirati energetske tokove, predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske Mladen Nakić odgovorio je da postoje i manji primjeri koji ne „plešu kako drugi sviraju”. Ključ, istaknuo je, leži u jasnoj strategiji i odlučnom korištenju resursa.
Leksikon nastao uz pomoć umjetne inteligencije
Ovogodišnji Interenef donio je i kuriozitet: digitalni leksikon „Temeljni pojmovi energetske politike i geopolitike energije” koji je Milardović napisao uz asistenciju umjetne inteligencije, a AI je i supotpisana kao suautor.
Od prvog izdanja 2017. forum okuplja akademsku zajednicu, energetiku, vlade i medije kako bi razmatrali moć i omoćavanje aktera kroz energetske resurse. U Zagrebu se ponovno potvrdilo da Hrvatska, iako mala, želi igrati veliku ulogu – osobito ako uspije iz podzemlja Panonije izvući toplinu koja joj već pripada.