Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi BDP-a po županijama otkrivaju da se Splitsko-dalmatinska županija nalazi gotovo na samom dnu kada je riječ o udjelu industrije u bruto dodanoj vrijednosti. Lošije stoji samo Dubrovačko-neretvanska, koja već godinama funkcionira prije svega kao turistički resort s međunarodnom zračnom lukom, starim gradskim zidinama i pratećom ugostiteljskom ponudom.
Premda se Republika Hrvatska još 2024. približila 78 % prosječne razvijenosti Europske unije, Splitsko-dalmatinska županija očito ne prati taj ritam. Osobito zabrinjava činjenica da turizam čini najveći dio gospodarskog kolača, dok je industrijska baza tanka, pa je regionalno gospodarstvo izloženije sezonskim oscilacijama, krizama i klimatskim rizicima.
Posljedice takve strukture već se osjećaju kroz:
• manju otpornost na vanjske šokove – svaka lošija turistička sezona izravno se prelijeva na proračunske prihode i zaposlenost; • slabu diverzifikaciju radnih mjesta, što mladim stručnjacima sužava mogućnosti zapošljavanja izvan uslužnog sektora; • brže iseljavanje radne snage prema razvijenijim sredinama koje nude stabilnija i bolje plaćena industrijska radna mjesta.
Stručnjaci upozoravaju da su potrebna veća ulaganja u prerađivačku industriju, obnovljive izvore energije i tehnološke projekte kako bi se područje oslobodilo prekomjerne ovisnosti o jednoj grani. Bez jačanja industrijske komponente, Splitsko-dalmatinska županija riskira ostati u začelju „prve hrvatske industrijske lige” – metaforičkog poretka u kojem je industrija ključno mjerilo dugoročne perspektive.