Litvanska vojna obavještajna služba u godišnjoj procjeni sigurnosnih prijetnji tvrdi da Moskva raspoređuje iskusne postrojbe s ukrajinske bojišnice duž litavsko-ruske granice te planira značajno povećati ukupnu snagu vojske.
• Veća i modernija vojska Prema dokumentu, Rusija namjerava podići brojnost oružanih snaga za 30–50 % u odnosu na razdoblje prije invazije na Ukrajinu. Uz to bi do 2030. potpuno obnovila strateške zalihe oružja i streljiva, što bi joj, navodi se, omogućilo „konvencionalni vojni sukob s NATO-om” ako zapadne sankcije budu ukinute.
• Pomoć Kine i višak oružja Litvanski analitičari ističu da je ruska obrambena industrija zahvaljujući suradnji s Kinom ubrzala proizvodnju i smanjila ovisnost o zapadnoj tehnologiji. Eventualni višak oružja nakon rata smatra se potencijalnom prijetnjom globalnoj sigurnosti.
• Hibridne prijetnje i paket-bombe U izvješću se podsjeća na niz eksplozivnih paketa poslanih 2024., za koje Vilnius optužuje rusku vojnu obavještajnu službu. Takve akcije, navodi se, mogle bi poslužiti i za ciljana ubojstva.
• Podvodne štete – slučajnost, ne sabotaža? Za razliku od eksplozija paketa, litvanski stručnjaci zaključuju da oštećenja plinovoda, energetskih kabela i optičkih vodova u Baltičkom moru od 2023. nisu bila namjerna. Finska je primjerice pronašla sidro kineskog kontejnerskog broda uz oštećeni plinovod između Estonije i Finske, no istraga još traje.
Upitan o incidentima na podmorskoj infrastrukturi, čelnik litavske vojne obavještajne službe Mindaugas Mazonas izjavio je: „Naša obavještajna služba nije provela ovu istragu, no imamo odgovor da je ovo bio nenamjerni incident.”
• Litva ostaje na prvoj crti Kao članica NATO-a i Europske unije, Litva je među najglasnijim zagovornicima Ukrajine i kritičarima Kremlja. Zajedno s ostalim baltičkim državama podigla je razinu pripravnosti, dok je NATO najavio dodatno jačanje prisutnosti u regiji. Rusko ministarstvo obrane zasad nije komentiralo litvanske tvrdnje.