Od početka rujna u Hrvatskoj vrijedi „fiskalizacija 2.0”, novi Zakon o fiskalizaciji koji, prema procjenama Ministarstva financija, poduzetnicima nosi administrativno rasterećenje vrijedno oko 120 milijuna eura godišnje. Propis izravno zahvaća oko 160 000 trgovačkih društava i 130 000 obrta, ali i neprofitne organizacije, zaklade te obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Najveći val promjena stiže 1. siječnja iduće godine, kada će svi obveznici PDV-a morati fiskalizirati i izdavati elektroničke račune. Dvije godine poslije, od 1. siječnja 2026., bit će obvezni i primati e-račune.
Predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore Đurđica Mostarčić upozorava da prelazak nije samo formalnost: potrebno je nabaviti digitalne certifikate, osigurati tehnička rješenja i educirati korisnike sustava.
Internetski forumi otkrivaju da teren nije spreman. Jedan korisnik piše kako dodatni trošak od „do 50 centi po izdanom računu” smatra pretjeranim, dok su drugi brigu prepustili knjigovođama, za što pojedini plaćaju „200 eura, plus PDV”.
Programeri pak upozoravaju na tehničke probleme. „Nijedan posrednik nema finalnu specifikaciju promjena, a APIS ih mijenja bez najave. Ako dokumentaciju dobijemo 1. 11., imat ćemo dva mjeseca za implementaciju”, navodi jedan od developera, uvjeren da će doći do odgode roka 1. 1. 2026.
Dio korisnika strahuje i od tržišnih posljedica: „Privatne firme moći će znati svaku cijenu i ponuditi cent manje.” Drugi uzvraćaju da kvaliteta softvera i usluge ipak presuđuje.
Dok državna administracija najavljuje znatne uštede i modernizaciju, digitalna praksa pokazuje da bi put do potpune elektroničke fiskalizacije mogao biti znatno trnovitiji nego što zakonodavci očekuju.