Rat koji je zahvatio Bliski istok zatrpan je slikama koje naizgled prikazuju stvarnost, no zapravo su digitalno „dotjerane”. Stručnjaci upozoravaju da takve fotografije – iako se temelje na autentičnim kadrovima – mogu preoblikovati javno mišljenje i potaknuti sumnju u pouzdanost čak i provjerenih izvora.
Na najrazornijem primjeru vidi se kuvajtski civil naoružan željeznom palicom koji se suprotstavlja američkom pilotu netom izbačenom iz oborenog borbenog zrakoplova. Fotografija visoke rezolucije munjevito je obišla društvene mreže, ali detalji – poput samo četiri prsta na pilotovoj ruci – odali su da se radi o AI-obradi. Alat SynthID otkrio je nevidljivi vodeni žig, znak da je slika „poboljšana” Googleovom umjetnom inteligencijom. Istraživači su zatim pronašli stariju, zrnatu verziju iste scene na Telegramu koja je potvrđena kao original.
Sličan obrazac pojavio se nakon iranskog napada na područje iračke zračne luke Irbil: u viralnoj verziji požar izgleda daleko veći, a dim gušći nego na izvornoj slici. U oba slučaja granica između retuširanja i manipulacije bila je tanka, no posljedica vrlo stvarna – intenzivirani dojam sukoba.
Profesor umjetne inteligencije s amsterdamskog sveučilišta Evangelos Kanulas objašnjava da AI-nadogradnja „može suptilno izmijeniti teksture, lica, osvjetljenje ili pozadinske detalje te stvoriti fotografiju koja djeluje ‘stvarnije od originala’”. Time se, kaže, lako „pojačava određeni narativ: prosvjed može izgledati nasilnije, masa brojnija, emocije izraženije”.
Nije riječ samo o ratnim zonama. U Minneapolisu je, nakon što su savezni agenti u siječnju pucali na Alexa Prettija, mrežom kružila AI-obrađena slika incidenta. Niskokvalitetni video pokazivao je kako Pretti u ruci drži mobitel, no na dotjeranoj fotografiji mnogi su „vidjeli” pištolj.
Profesor računarstva s kalifornijskog sveučilišta Berkeley James O'Brien upozorava: „Čak i male izmjene mogu na koncu ispričati veoma različitu priču”, što izravno utječe na percepciju događaja. Dodaje da je ovakva praksa „već imala ogroman utjecaj na ljude i njihovu sposobnost da vjeruju u istinu”.
Kako rat izazvan američko-izraelskim napadima na Iran još traje, gomilanje AI-uljepšanih materijala bez jasnih oznaka dodatno podriva javno povjerenje. „Sada ljudi počinju sumnjati i u autentične snimke”, zaključuje Kanulas.