Gradovi diljem Hrvatske ubrzano planiraju uvesti električne autobuse, no ključna prepreka i dalje je elektroenergetska infrastruktura.
Na panel-raspravi pod nazivom „Infrastruktura kao ekosustav i temelj održivog grada”, Branimir Šteko, direktor sektora prodaje i razvoja poslovanja Končar Digitala, poručio je da je elektrifikacija javnog prijevoza znatno jednostavnija od osobnog: infrastruktura se može „točkasto” postaviti na autobusnim kolodvorima umjesto po cijelom gradu. Međutim, upozorio je na usko grlo u sustavu:
„Cijela se paradigma promijenila jer sada postoji mnogo malih proizvođača, mreža je opterećena i tu leže izazovi za gradove.”
Prema Šteku, glavni izazov ostaju HEP i njegova distributivna mreža, koja mora osigurati dovoljno kapaciteta za punjenje sve većeg broja vozila na struju.
Unatoč preprekama, više se lokalnih sredina već odlučilo za Končar kao isporučitelja punionica i prateće opreme. U proceduru su ušli Zagreb, Pula, Šibenik i Zadar, a projekti se financiraju iz europskih fondova.
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić potvrdio je odluku: sredstva su osigurana, a nabava električnih autobusa i punionica „dio je šireg nacionalnog projekta tranzicije javnog prijevoza u svim većim hrvatskim gradovima”.
U praksi to znači da bi se već u sljedećim godinama na ulicama najvećih gradova mogli pojaviti prvi flotni električni autobusi, ali tek nakon što se HEP-ova mreža prilagodi novom, decentraliziranom energetskom modelu. Dok se to ne dogodi, ambiciozni planovi lokalnih vlasti ostaju vezani uz kapacitete postojećih trafostanica i brzinu kojom se one mogu nadograditi.