Strahovi od ponovnog velikog naftnog šoka rastu dok se sukob između Izraela i Irana produbljuje, a napadi sve češće pogađaju energetsku infrastrukturu. Cijena barela već je naglo skočila, a analitičari upozoravaju da bi daljnji rat mogao gurnuti tržište u spiralu kakva se nije vidjela od krize 1973.
• Neizvjesno trajanje rata. Za razliku od takozvanog Jomkipurskog rata koji je trajao nekoliko tjedana, aktualni sukob mogao bi potrajati godinama. Svaki novi udar na naftovode i rafinerije dodatno potiskuje cijene, a nitko ne zna kada bi oružje moglo utihnuti.
• Globalno povezana ekonomija. Svijet je danas daleko međusobno ovisniji nego prije pola stoljeća; skuplji energenti zato gotovo trenutačno podižu troškove proizvodnje i života na svim kontinentima.
• Lekcija iz 1973. Tadašnja kriza ubrzala je rezanje socijalnih izdataka i dekonstrukciju zapadne države blagostanja. U današnjem, još osjetljivijem sustavu, vlade će se morati boriti s inflacijom, ali ni beskonačna zamrzavanja cijena nisu održiva.
• Politički slijepi kolosijek. Čini se da ni ključni akteri – izraelski premijer Benjamin Netanyahu i bivši američki predsjednik Donald Trump – nemaju jasnu strategiju izlaska, dok Teheran računa da bi samo preživljavanje dugotrajnog rata predstavljalo udarac za protivnike. No takav scenarij prijetio bi da Iran vrati „u kameno doba”.
Jedina pouzdana brana novoj globalnoj recesiji bio bi hitan prekid vatre, ali zasad nijedna strana ne šalje ozbiljne signale popuštanja. Dok se to ne dogodi, tržišta energenata, a s njima i gospodarstva diljem svijeta, ostat će taoci granata i raketa na Bliskom istoku.
