Deseti dan američko-izraelskog obračuna s Teheranom donio je ono čega su se europske vlade potajno bojale: rafalni skok cijena energenata. U nedjelju navečer američki WTI probio je granicu od 107 dolara za barel, a sjevernomorski Brent dosegnuo je 108 dolara. Tržišta su, bez trunke sentimentalnosti, jasno poručila da se miris ozbiljnog rata s Iranom, državom od oko 90 milijuna stanovnika, osjeti diljem planeta.
Za Europu to znači trostruku prijetnju:
- Energetska kataklizma – uvozna ovisnost o nafti i plinu čini kontinent posebno ranjivim kada barel premaši psihološku granicu od 100 dolara.
- Bujanje inflacije – već prezadužene ekonomije suočene su s novim valom poskupljenja koji će pogoditi kućne budžete i srušiti realne plaće.
- Pad BDP-a – skupi energenti guše proizvodnju, a populistički pritisak na proračune ostavlja Bruxelles bez manevarskog prostora za još jedan paket skupih potpora.
„Na zajedničkoj strateškoj trpezi više nisu jela koja trpe politikantsko-ideološke principe”, upozorava tekst koji analizira posljedice Trumpove ofenzive prema Iranu. Poruka je jasna: odluke koje su se jučer činile nezamislivo teškima postaju nužnost ako Europska unija želi izbjeći novu recesiju.
Kako se vojna retorika zaoštrava, financijska tržišta već ugrađuju ratni rizik u cijenu svake litre goriva. Rezultat je lanac koji od benzinskih crpki vodi do polica supermarketa i konačno do životnog standarda građana. Što dulje napetosti traju, sve je veća opasnost da energetski šok preraste u dugotrajnu stagflaciju.
Za sada iz Bruxellesa stižu samo općenite izjave o „pomnom praćenju situacije”. No ako sukob u Perzijskom zaljevu potraje, Europa će morati brzo birati između novih dugova ili bolnih mjera štednje. Ulog je, kako se naglašava, „test koji kolektivno ne smije pasti”.
