Ministri financija skupine G7 u ponedjeljak su održali hitni telefonski sastanak s izvršnim direktorom Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatihom Birolom kako bi odgovorili na nagli rast cijena nafte potaknut ratom s Iranom.
Prema sudionicima razgovora, tri članice G7 – među njima i Sjedinjene Države – već su podržale ideju koordiniranog puštanja nafte iz strateških rezervi koje bi vodila IEA. Neki američki dužnosnici zagovaraju otpuštanje između 300 i 400 milijuna barela, što predstavlja oko 25 do 30 posto ukupnih zajedničkih rezervi od 1,2 milijarde barela.
Cijene Brent nafte tijekom azijskog trgovanja skočile su gotovo 30 posto, dosegnuvši 119,50 dolara za barel, prije nego što su se spustile na oko 102 dolara – i dalje oko 10 posto više u odnosu na početak dana. Američka referentna nafta West Texas Intermediate imala je sličan skok do 119,48 dolara, potom pad na približno 100 dolara.
U Sjedinjenim Državama prosječna maloprodajna cijena benzina popela se s 2,98 na 3,45 dolara po galonu u samo tjedan dana. Naglo poskupljenje pritišće predsjednika Donalda Trumpa, čije je predizborno obećanje bilo obuzdati inflaciju i cijene energije. Na svojoj platformi Truth Social Trump je poručio: „Kratkoročne cijene nafte, koje će brzo pasti kada se uništi iranska nuklearna prijetnja, vrlo su mala cijena za sigurnost i mir SAD-a i svijeta. Samo bi budala mislila drugačije.”
IEA je u utorak održala zaseban krizni sastanak na kojem je poručeno da su njezine članice „spremne djelovati kako bi podržale stabilnost tržišta nafte”. Agencija raspolaže s više od 1,24 milijarde barela javnih zaliha te dodatnih 600 milijuna barela industrijskih, što bi prema internom dokumentu moglo pokriti gotovo mjesec dana ukupne potražnje ili više od 140 dana neto uvoza zemalja članica. Najveći udio drže SAD i Japan – ukupno oko 700 milijuna barela.
Stručnjaci upozoravaju da je rekordni tjedni rast cijena ostavio kreatorima politike malo prostora za odgodu. Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi procjenjuje da bi, ako se rat produbi, izvoznici iz Perzijskog zaljeva mogli obustaviti proizvodnju „u roku od nekoliko dana”, što bi, kako kaže, „srušilo svjetska gospodarstva”.
Burze diljem Azije već su reagirale snažnim padom, dok su američki terminski indeksi signalizirali sličan pritisak. Analitička kuća Rapidan Energy Group predviđa da će članice IEA-e biti „pod snažnim pritiskom” da otvore zalihe, a dodatni faktor predstavlja i Kina, koja izvan sustava IEA-e drži procijenjenih 1,1 do 1,4 milijarde barela nafte.
Strateške rezerve prvi su put uspostavljene 1974. nakon arapskog naftnog embarga i otada su zajednički korištene samo pet puta – posljednji put 2022. godine radi ublažavanja šoka uzrokovanog ruskom invazijom na Ukrajinu. Hoće li uslijediti šesta mobilizacija, ovisit će o dogovoru unutar G7 i IEA-e te o tome hoće li rast cijena nafte potaknuti bržu i odlučniju reakciju svjetskih čelnika.
