Strah od novog energetskog udara ponovno se uvukao među potrošače: nakon izbijanja rata u Iranu domaća su se kućanstva počela pitati hoće li skok goriva značiti i novo poskupljenje namirnica. Analiza troška pokazuje da bi učinak, barem u prvoj fazi, trebao biti ograničen.
Prema procjenama ekonomista, transport i logistika u konačnoj cijeni hrane čine oko 10 do 15 %, dok na gorivo otpada približno 40 % troška prijevoza. Time dizel sudjeluje s otprilike 3 do 5 % u krajnjoj cijeni proizvoda.
U europskoj praksi vrijedi nepisano pravilo: „Ako dizel poskupi 10 %, hrana poraste oko 1 do 2 %.”
• S dizelom po 1,55 € za litru, a uz postojeće vladine mjere ublažavanja, cijene hrane mogle bi se podići najviše oko 1 %, dok bi ukupna inflacija ostala gotovo nepromijenjena.
• Bez državne intervencije i uz cijenu od 1,72 € po litri, hrana bi poskupjela 2 do 3 %, a opća inflacija dosegla bi otprilike 4,3 do 4 %.
• U scenariju dugotrajnog sukoba i dizela po 2 € za litru, prehrambeni proizvodi mogli bi skočiti 4 do 6 %, a inflacija, samo zbog goriva, narasti na 4,8 do 5,1 %.
Dosadašnje kretanje pokazuje da se veća povećanja cijena hrane u pravilu ne mogu opravdati isključivo poskupljenjem goriva. Ipak, nastavi li nafta poskupljivati, udar na kućne budžete postat će vidljiviji, pa ekonomisti upozoravaju na moguće „drastičnije promjene” u potrošačkim navikama.