Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je u ponedjeljak pred okupljenim veleposlanicima EU-a da se „Europa više ne može ponašati kao čuvar starog svjetskog poretka” te da Uniji treba „realističnija i interesno vođena vanjska politika”.
Von der Leyen je naglasila kako Bruxelles i dalje „brani i podupire sustav temeljen na pravilima”, ali upozorila da se taj okvir više ne može uzimati zdravo za gotovo kada je riječ o zaštiti europskih interesa. „Moramo se hitno zapitati jesu li naša doktrina, institucije i način odlučivanja – dizajnirani u poslijeratnom razdoblju stabilnosti i multilateralizma – dorasli brzini promjena oko nas”, rekla je, dodajući da pretjerano inzistiranje na konsenzusu ponekad umanjuje vjerodostojnost EU-a kao geopolitičkog aktera.
Kritike zbog Irana
Njezina poruka dolazi u trenutku pojačanih kritika na račun Komisije zbog pristupa ratu u Iranu. Francuska zastupnica u Europskom parlamentu Nathalie Loiseau prošli je tjedan optužila Von der Leyen da je telefonskom diplomacijom prema zaljevskim čelnicima preuzela ulogu visokog predstavnika za vanjsku politiku, Estonke Kaje Kallas. Još na početku sukoba predsjednica EK-a je ustvrdila da je u Iranu „hitno potrebna vjerodostojna tranzicija”, što je išlo korak dalje od javnih izjava Kallas.
U svom najnovijem obraćanju Von der Leyen je izbjegla izravno prozvati Sjedinjene Države i Izrael zbog pokretanja rata, navodeći da rasprava o tome je li riječ o „ratu izbora ili nužde” promašuje bit. Istaknula je kako „nitko neće pustiti suzu za režimom koji je pogubio 17 000 mladih ljudi” te podsjetila na razaranje i destabilizaciju koje Teheran širi u regiji. Upozorila je i na „nepredviđene posljedice” koje se već prelijevaju na energiju, financije, trgovinu, promet i masovna raseljavanja.
Pomoć Libanonu i zaštita plovnih putova
Von der Leyen je najavila humanitarnu pomoć EU-a za 130 000 ljudi u Libanonu, izrazivši zabrinutost zbog pola milijuna osoba koje su ondje ostale bez doma nakon nedavnog bombardiranja i naloga za evakuaciju na sjeveru Izraela.
Istoga dana s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom održala je videokonferenciju s čelnicima i ministrima iz Armenije, Bahreina, Egipta, Iraka, Jordana, Kuvajta, Libanona, Omana, Katara, Saudijske Arabije, Sirije, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Bruxelles je sastanak predstavio kao demonstraciju europske solidarnosti s partnerima Bliskog istoka.
U zajedničkoj izjavi nakon razgovora dvojac je iskazao spremnost na jačanje pomorskih misija Aspides i Atalanta, čiji je cilj zaštita plovnih putova i nesmetano odvijanje trgovine oko Crvenog mora. Operacija Aspides pokrenuta je 2024. nakon napada jemenskih Huta na međunarodne brodove, dok Atalanta od 2008. djeluje protiv somalskih pirata u Adenskome zaljevu, s proširenim mandatom.
Poruka predsjednice Komisije da Unija mora brže i odlučnije braniti vlastite interese odražava rastući konsenzus u Bruxellesu – ali i podjele o tome tko unutar europskih institucija ima glavnu riječ kada diplomacija postane krizna.
