Cijena nafte na Bliskom istoku probila je granicu od 110 dolara za barel nakon što je Washington pokrenuo vojnu operaciju nazvanu „Epski bijes” protiv Irana. Analitičari su upravo tu razinu ocjenjivali kritičnom za scenarij koji bi mogao zakočiti globalni gospodarski rast.
Unatoč gotovo tjedan dana žestokih udara, američka strana još nije ponudila jasno objašnjenje ciljeva. Javnosti je predočeno deset točaka koje navodno obuhvaćaju: promjenu režima u Teheranu, demontažu infrastrukture za potporu terorizmu, onesposobljavanje iranskih balističkih projektila i mornarice, sprječavanje uplitanja u američke izbore te otklanjanje neposredne prijetnje Izraelu. Uz to se spominju i široke formule poput „jamčenja mira u svijetu i na Bliskom istoku” te „okončanja nuklearnog programa”.
Tržišta su odmah reagirala. Brent je prošlog tjedna skočio za 28 %, a europska referentna cijena prirodnog plina čak za 68 %. Rastuće cijene energenata već se prelijevaju na troškove prijevoza i lanac opskrbe, što budi bojazan da bi ratni kaos mogao pogoditi i hrvatsko gospodarstvo.
Turistički sektor, okosnica hrvatskog BDP-a, posebno je ranjiv. Poskupljenje goriva povećava operativne izdatke prijevoznika, dok bi opće usporavanje potrošnje na ključnim emitivnim tržištima moglo umanjiti potražnju za odmorom na Jadranu. Investitori, svjesni činjenice da je dogovor Washingtona i Teherana trenutačno malo vjerojatan, sve glasnije upozoravaju na rizik od šire recesije.
Dok se nafta i plin penju, a geopolitičke tenzije rastu, Hrvatska ulazi u još jednu neizvjesnu sezonu s pitanjem: hoće li „Epski bijes” ostati daleki ratni prizor ili će se preliti na pune plaže i ugostiteljske terase diljem obale?