Na Gradskom groblju u Vinkovcima zapaljene su svijeće i položeni vijenci na grob bana Josipa Šokčevića u povodu 215. obljetnice njegova rođenja i 130. godišnjice smrti. Ceremoniju je organiziralo Povijesno-športsko društvo Hrvatski sokol, a počast je odana i podno banova spomenika na središnjem gradskom trgu koji nosi njegovo ime.
Predsjednik vinkovačkog Hrvatskog sokola Tihomir Marojević podsjetio je da je upravo Šokčević „u školstvo i službenu uporabu uveo hrvatski jezik” te povećao broj škola i učenika, osobito u srednjim školama. „Moramo nastaviti njegovati naše povijesne, kulturne i jezične vrijednosti”, naglasio je Marojević, istaknuvši kako je djelo „našeg bana” desetljećima bilo potiskivano iz javnosti.
U gradskoj knjižnici profesor povijesti Josip Paulić održao je predavanje „Ban Šokčević, između revolucije i modernizacije” u kojem je prikazao manje poznate detalje iz života istaknutog Vinkovčanina.
• Rođen je 6. ožujka 1811. u Vinkovcima, a vojnu karijeru započeo je nakon školovanja u bečkom Novom Mjestu. • Brzo je napredovao do čina podmaršala, a 19. lipnja 1860. car Franjo Josip I. imenovao ga je banom Hrvatske, general-kapetanom Vojne krajine i gubernatorom Rijeke. • Slijedom ukidanja apsolutizma 1861. ponovno je sazvan Hrvatski sabor, a hrvatski jezik vraćen je u administraciju. Tadašnji je Sabor tražio teritorijalnu cjelovitost, odbacivao bečki centralizam i zahtijevao modernizaciju uprave i sudstva. • Šokčević je 1867. podnio ostavku razočaran bečkim pristankom na Hrvatsko-ugarsku nagodbu i jačanjem mađarskog pritiska. • Nakon povlačenja iz politike živio je u Grazu i Beču, gdje je preminuo 16. studenoga 1896. Posmrtni ostaci preneseni su u Vinkovce 2002. godine.
Tijekom njegova mandata puštena je u promet i druga željeznička pruga u Hrvatskoj, Zidani Most – Zagreb – Sisak, što je pridonijelo gospodarskom razvoju zemlje.
Vinkovčani danas podsjećaju da je upravo Šokčević otvorio put modernoj hrvatskoj državnosti vraćajući narodni jezik u institucije i jačajući školstvo, zbog čega ga s ponosom nazivaju – „naš ban”.