Na tradicionalnoj konferenciji o proljetnoj sjetvi u Županijskoj komori Osijek najviše se govorilo o skoku cijena plina i mogućem poskupljenju mineralnih gnojiva, dok su sugovornici istodobno poručili da je opskrba sjemenom stabilna.
„Naravno da će država, preko resornih ministarstava gospodarstva i poljoprivrede, kao što to uvijek radi kroz sustav Robnih rezervi, osigurati dostatnost poljoprivrednih sjemena ratarskih i industrijskih kultura za nepredviđene okolnosti”, rekao je državni tajnik Tugomir Majdak, dodajući da su u posljednje dvije godine prošireni silosi i skladišni kapaciteti.
Glavna nepoznanica ostaje cijena gnojiva. Miroslav Skalicki iz Petrokemije podsjetio je da tvrtka 70 % plina troši kao repromaterijal za amonijak: „Posljednji kvartal u prošloj godini cijena plina iznosila je oko 35 eura po megavatsatu, a danas je 67 eura. Ti skokovi cijena imaju velik utjecaj na naše poslovanje i definitivno se moraju odraziti na cijene finalnih proizvoda.” Uz to je upozorio da je „najveće svjetsko postrojenje za proizvodnju uree u Kataru zaustavilo rad jer nema plina”, što dodatno podiže napetost na tržištu.
Unatoč neizvjesnosti oko gnojiva, ponuda sjemena prema riječima Gorana Jukića iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu veća je za šest posto nego lani i iznosi 55 000 tona za domaće tržište. Cijene sjemena šećerne repe, suncokreta i kukuruza ostaju na prošlogodišnjoj razini, a država kroz petogodišnji program potpore za certificirano sjeme soje osigurava 35 milijuna eura.
Struka kao dodatni plus ističe hladnu zimu. „Zima koju smo imali bila je najbolji i najjeftiniji pesticid koji smo mogli dobiti”, kaže profesor Bojan Stipešević, objašnjavajući da su niske temperature smanjile broj štetnika i usporile zimske korove.
Planovi za ovogodišnju sjetvu predviđaju rekordan interes za suncokret – do 100 000 hektara, dok se površine pod sojom i kukuruzom blago smanjuju. Šećerna repa zauzet će oko 7 500 hektara, pet posto više nego lani. Hrvatska godišnje proizvede više od tri milijuna tona žitarica i 450 000 tona uljarica, a samodostatnost u žitaricama doseže 150 %, u uljaricama 250 %.
Zaključak skupa: poljoprivrednici će imati dovoljno sjemena i povoljne agroklimatske uvjete, ali krajnji trošak sjetve uvelike će ovisiti o tome do kojeg će se iznosa vinuti cijena gnojiva u mjesecima pred nama.