Hrvatski zavod za zapošljavanje sredinom veljače odlučio je skinuti s evidencije više od dva milijuna eura potraživanja nastalih tijekom pandemije i kroz kasnije programe zapošljavanja.
Najveći teret otpisa čine potpore za očuvanje radnih mjesta iz doba COVID-a. Od ukupno izbrisanog iznosa čak 1,2 milijuna eura otpada na poslodavce koji su novac primili, a zatim ipak otpuštali radnike, isplaćivali bonuse ili jednostavno nestali s tržišta. HZZ sada priznaje da ta sredstva više nema od koga naplatiti.
Pregled po uredima otkriva gdje je rupa najveća:
• Zagreb: 497 022 eura • Rijeka: nešto više od 270 000 eura • Vinkovci i Osijek: svaki preko 100 000 eura • pojedini manji gradovi, poput Gospića, bilježe tek simbolične otpise – primjerice 150 eura.
Osim pandemijskih potpora, otpisano je:
• više od 700 000 eura iz programa aktivne politike zapošljavanja (APZ) • oko 45 000 eura pogrešno isplaćenih naknada nezaposlenima.
Dok građanima blokade stižu i za dugove od nekoliko desetaka eura, država je vlastite, višemilijunske rupe jednostavno – prekrižila.