Zatvaranje Hormuškog tjesnaca koje je pokrenuo Iran naglo je uzdrmalo globalno tržište nafte. Oko 150 trgovačkih brodova trenutačno je usidreno uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana i čeka dopuštenje za prolazak, dok su pojedini tankeri već bili meta napada.
Hormuški tjesnac životna je arterija za izvoz nafte Katara, Bahreina, Kuvajta i samog Irana, a uvelike se na isti pravac oslanjaju i Saudijska Arabija te Irak. Posljedično, velik broj azijskih gospodarstava – osobito Južna Koreja, Japan, Kina i Indija – snažno ovisi o neometanom prometu kroz tjesnac. Ni Europa nije iznimka: oko 70 % njezinih naftnih potreba dolazi upravo tim koridorom.
Na burnom energetskom tržištu izdvojila se samo jedna europska dobitnica – Norveška. Zbog poskupljenja i sve veće potražnje za njezinim plinom, Oslo ovih dana zarađuje oko 100 milijuna eura više nego samo tjedan dana ranije. Norveški plin postao je od ključne važnosti za Europu još 2022., kada su sankcije smanjile dotok ruskog energenta.
Međutim, brzi rast norveških prihoda ponovno je otvorio pitanje moralne odgovornosti bogate nordijske države. Kritičari upozoravaju da se višak novca slijeva u norveški državni fond umjesto da se, primjerice, usmjeri u pomoć Ukrajini ili ublažavanje energetskog pritiska na ostatak kontinenta. Optužbe za „ratno profiterstvo” tako se ponovno vraćaju u prvi plan, potaknute krizom čiji se konačni domet tek nazire.