Njemački izvoznici nadoknađuju globalnu tromost okretanjem istočnoj i jugoistočnoj Europi. Iako je ukupni njemački izvoz u prvoj polovici 2025. skliznuo za 0,1 % na 786 milijardi eura, isporuke u 29 zemalja središnje i istočne Europe te središnje Azije porasle su 2,2 %, dosegnuvši 144 milijarde eura.
Glavni motor toga rasta je Poljska, čija je robna razmjena s Njemačkom u prvih šest mjeseci skočila na rekordnih 90 milijardi eura. Vrijednost njemačkog izvoza u Poljsku povećala se 5,7 %, premašivši čak i isporuke u Kinu, dok je uvoz iz Poljske ojačao 5,2 %. Varšava je tako učvrstila peto mjesto na listi najvećih njemačkih trgovinskih partnera, odmah iza Francuske.
Ni postrožene granične kontrole, uvedene u listopadu 2023., zasad nisu zakočile robni tok. Poljska je u srpnju uvela vlastite provjere kao odgovor, a njemačka udruga prijevoznika BGL zatražila je „uspostavu posebnih pravila o pregledu kamiona kako bi se zaštitili opskrbni lanci u trgovini s Poljskom”.
Snažan, premda manji, zamah bilježi i Hrvatska. Prema konačnim podacima DZS-a za 2024., ukupna robna razmjena dvije zemlje iznosila je oko 9,04 milijarde eura, pri čemu je Hrvatska u Njemačku izvezla roba za 2,87 milijardi, a uvezla za 6,17 milijardi eura. Njemačka tako ostaje vodeći hrvatski vanjskotrgovinski partner, sudjelujući s oko 12 % u ukupnom izvozu i 14 % uvoza.
Trend rasta ubrzao je početkom 2025. Između siječnja i svibnja hrvatski izvoz u Njemačku porastao je 12,1 % na 1,34 milijarde eura, dok je uvoz iz Njemačke ojačao 3,4 % na 2,69 milijardi eura. Ukupna razmjena u tom razdoblju dosegla je 4,02 milijarde eura, a dostupni podaci upućuju na nastavak uzlazne putanje.
Najveći njemački partneri u prvoj polovici 2025. ostaju Sjedinjene Države, Kina i Nizozemska, no rast u Poljskoj i solidan napredak u Hrvatskoj pokazuju da se težište trgovine postepeno seli prema istoku, pružajući njemačkim tvrtkama prijeko potrebnu stabilnost u razdoblju globalne neizvjesnosti.