Međunarodni monetarni fond zaključio je redovnu misiju u Hrvatskoj snažnom porukom Vladi: hitno pritisnuti kočnicu na rastu plaća u javnom sektoru, ubrzati fiskalnu konsolidaciju i produbiti strukturne reforme kako bi gospodarstvo izbjeglo „dugotrajno pregrijavanje”.
• Brži rast od eurozone, ali rizik pregrijavanja
Fond napominje da je hrvatski BDP 2024. porastao gotovo 4 %, a ove se godine očekuje usporavanje na i dalje čvrstih 3,1 %, dok bi 2026. rast trebao iznositi 2,7 %. Snažna domaća potražnja, potpomognuta višim realnim dohotkom i EU-ulaganjima, neutralizirat će slabiji izvoz, no istodobno potiče inflacijske pritiske i manjak na tekućem računu.
• Deficit blizu 3 % BDP-a
Fiskalna politika ostala je ekspanzivna: masa plaća i socijalnih davanja pogurala je deficit opće države na oko 3 % BDP-a, a Fond upozorava da bi takav tempo, uz brzi rast kredita i cijena nekretnina, mogao usporiti dezinflaciju i rušiti konkurentnost. Predlažu snižavanje deficita na 2,5 % BDP-a već 2026., i to prije svega ograničavanjem rasta plaća u javnom sektoru, boljim ubiranjem PDV-a te ukidanjem preostalih kriznih subvencija za životne troškove.
• Porezna reforma i novi nameti
Iako su porezni prihodi blizu prosjeka EU-a, još su ispod pretpandemijske razine. Misija predlaže racionalizaciju stopa PDV-a, oporezivanje nekretnina prema tržišnoj vrijednosti, viši porez na kratkoročni najam te razmatranje poreza na ugljik uz sustav trgovanja emisijama. Cilj je proširiti poreznu osnovicu i povećati pravednost sustava.
• Povećati dob za umirovljenje
Za dugoročnu održivost mirovina MMF savjetuje smanjiti mogućnosti prijevremenog umirovljenja, postupno podići zakonsku dob za mirovinu i povezati je s očekivanim životnim vijekom, kao i produljiti minimalni staž za puni mirovinski staž.
• Zdravstvo i obrazovanje pod lupom
Javna potrošnja na ta dva sektora oko 0,5 postotnih bodova nadmašuje prosjek EU-a. Fond podupire plan racionalizacije zapošljavanja, funkcionalna spajanja jedinica lokalne samouprave te preustroj bolničkog sustava kako bi se smanjili troškovi, oslobodili resursi za starenje stanovništva i bolje uskladile vještine radnika.
• Banke stabilne, ali rizici rastu
Bankovni sustav je dobro kapitaliziran i visoko profitabilan, no sinkronizirani skok kredita i cijena stanova povećava cikličke rizike. HNB-ovo najavljeno podizanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na 2 % od 2027. pozdravljeno je kao pravovremena mjera.
Fond zaključuje da Hrvatska ima priliku ojačati otpornost i ubrzati konvergenciju prema razvijenim članicama, ali samo pod uvjetom da istodobno „stegne” javne financije i odvažno provede započete reforme.