Donald Trump odustao je od ideje da „silom“ preuzme Grenland, ali je svojom izjavom da je otok „okružen” ruskim i kineskim brodovima otvorio pitanje: može li ga Europa uopće obraniti ako ikad zatreba?
Stručnjaci upozoravaju da je godinama zanemarivana vojna dimenzija sjevernog Atlantika. „Problem Europe nije to što Washington vidi Grenland kao stratešku imovinu, nego to što ga Europa sama tako ne promatra. Ta je samozadovoljnost sada opasna”, smatra Justina Budginaite-Froehly iz Atlantskog vijeća.
Danska je tradicionalno zadužena za sigurnost otoka, uglavnom kroz ekološke intervencije poput sprječavanja izlijevanja nafte ili nezakonitog ribolova. Tek su nedavna napetija vremena potaknula Kopenhagen da uloži više u vojnu komponentu: objavljeni su novi obrambeni paketi, a nekoliko desetaka vojnika već je poslano na Grenland kako bi procijenili infrastrukturu za trajniju NATO-vu prisutnost.
Ogromne ledene površine nameću posebne zahtjeve. Tenkovi ondje malo znače, a Danci se i dalje oslanjaju na pseće saonice. Prave borbene snage mogle bi pružiti tek zemlje s iskustvom u ekstremnoj hladnoći—Norveška, Švedska i Finska—te planinske postrojbe Francuske, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva. Prema procjeni istraživača Siemona Wezemana iz SIPRI-ja, trebalo bi „nekoliko stotina” potpuno obučenih vojnika.
Ni na moru nije lakše. NATO već patrolira Arktikom, ali ne mogu svi brodovi izdržati susret s plutajućim ledom. U cijelom Savezu samo Danska i Kanada posjeduju ratne brodove s pojačanim trupom prilagođenim takvim uvjetima.
Dok Europa tek slaže planove, Trump i dalje inzistira da Sjedinjene Države moraju imati udjela u Grenlandu radi jačanja sigurnosti NATO-a. Čak i ako ruski i kineski brodovi zasad nisu na vidiku, sama rasprava pokazala je koliko je sjever kontinenta ostao nezaštićen.
