Kineske investicije u Europskoj uniji mijenjaju kurs: umjesto spektakularnih preuzimanja iz prošlog desetljeća, Peking sve češće gradi nove tvornice u članicama koje su mu politički sklonije – ponajprije u srednjoj i istočnoj Europi.
U malom portugalskom Sinesu, gradu u kojem je rođen Vasco da Gama, tvrtka CALB upravo podiže pogon litijevih baterija vrijedan 2,2 milijarde dolara. Projekt bi trebao otvoriti oko 1 800 radnih mjesta i simbolizira novi fokus Kine: električna vozila i njihove komponente.
Sličan se trend već vidi u Mađarskoj gdje CATL opskrbljuje Mercedes, Audi i BMW, a BYD privodi kraju prvu europsku tvornicu kod Segedina i ondje namjerava smjestiti regionalno sjedište. Greenfield ulaganja u baterije i e-mobiltet postala su, prema analizi Rhodium Groupa i berlinskog Mericsa, dominantan oblik kineskog kapitala u EU.
Pad milijardi, rast napetosti Ukupna kineska ulaganja prošle su godine iznosila oko 10 milijardi eura – pet puta manje nego 2016. Opreza je sve više zbog potpore Pekinga Moskvi, trgovinskih ograničenja za rijetke metale i strožih mehanizama provjere koje je EU uveo nakon što je COSCO preuzeo luku Pirej te Kuka i Syngenta promijenile vlasnika.
Američki pritisak dodatno potiče kineske kompanije da se usidre u Europi. „Mogle bi udvostručiti napore u Europi sada kada su efektivno isključene iz SAD-a”, kaže Alexander Mueller iz konzultantske kuće Roland Berger. Bivši diplomat Cui Hongjian tvrdi da je Unija „idealno investicijsko odredište” zbog veličine tržišta i kvalificirane radne snage, ali priznaje da su odnosi „delikatni” uoči ovogodišnjeg EU-Kina summita kojim se obilježava 50 godina suradnje.
Razjedinjena Unija Bruxelles nema jedinstven stav. Španjolski premijer Pedro Sanchez podržava jačanje veza, a mađarski čelnik Viktor Orbán hvali Peking pri svakoj prilici. Emmanuel Macron prima kineske ulagače, ali naglašava da konkurencija mora biti poštena. Istodobno, Ursula von der Leyen zastupa strategiju „smanjivanja rizika” ovisnosti o Kini.
Sigurnosne sumnje rastu: finske službe upozoravaju na kinesku špijunažu, u Poljskoj je kontejnerski terminal blizu NATO-ove baze, a baltički podmorski kabeli već su stradavali. Švedska je kineskom PTL-u stopirala tvornicu anoda zahtijevajući domaći menadžment, dok se Češka okrenula Tajvanu, pa je kapital iz Kine presušio.
Izlazna vrata za dio investitora Neki se kineski vlasnici povlače. Inter Milano preuzeo je američki fond nakon što Suning nije otplatio dug, a talijanski Meta System ušao je u restrukturiranje. „Žele otići, ali žele sačuvati svoj ugled”, kaže odvjetnik Florian Wolff.
Unatoč političkim tenzijama, novi projekti nastavljaju stizati – od finske tvornice litijevih materijala vrijedne 1,3 milijarde eura do Volvove proizvodnje električnih vozila u Slovačkoj. Analitičari Mericsa drže da će smjer budućih odnosa uvelike ovisiti o stavu Berlina, jer je Njemačka najveći europski trgovinski partner Kine.
Kako Washington podiže trgovinske barijere, a globalizacija puca po šavovima, Peking svoje industrijske rute trasira kroz Mađarsku, Slovačku i Portugal. Europa za sada otvara vrata, ali sve češće preko praga postavlja – detektor metala.
