Kad je 2013. uveden europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ETS), očekivalo se da će tržište ugljika potaknuti gospodarstvo na brzu dekarbonizaciju. Dvanaest godina poslije hrvatska bilanca pokazuje neočekivan rasplet: najveći dobitnik nije industrija, nego državni proračun.
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetske tranzicije, samo u 2023. i 2024. godini Hrvatska je prodajom emisijskih jedinica uprihodila 263,35 milijuna eura. Od toga je čak 162,37 milijuna eura preusmjereno na subvencioniranje cijene plina za kućanstva i poduzetnike.
Industrijski pogon – čišći, ali tanji Iako su tvrtke koje podliježu ETS-u danas tehnološki naprednije i emitiraju manje stakleničkih plinova, dio stručnjaka upozorava da se „zeleniji“ rezultati dijelom mogu pripisati gašenju ili smanjivanju proizvodnje zbog nekonkurentnosti. Tvrtke kvotama raspolažu uglavnom izvan burzi, a obvezna administracija procjenjuje se kao zamorno i skupo opterećenje.
Cijena ugljika – od 83,60 do 64,66 eura po toni Promjene na europskom tržištu jasno pokazuju volatilnost: prosječna cijena emisijske jedinice iznosila je 83,60 eura po toni 2023., dok je ove godine pala na 64,66 eura. Ta oscilacija ilustrira koliko je tržište osjetljivo na političke poruke i gospodarska kretanja.
Država zasad profitira zahvaljujući punijem proračunu i lakšem financiranju energetskih mjera. No industrija, suočena s golemim troškovima i sve većom međunarodnom konkurencijom, upozorava da bi dugoročno mogla ostati bez daha ako regulativa ne ponudi jasnije poticaje za održivu, a ne samo skuplju proizvodnju.