Kina je ponovno demonstrirala koliko joj kontrola nad rijetkim zemljama daje moć u pregovorima s Washingtonom i Bruxellesom.
Kad je američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna objavio da je s Pekingom postignut nacrt dogovora o okončanju trgovinskog spora, posebno je istaknuo jedan detalj: „Full magnets, and any necessary rare earths, will be supplied, up front, by China.” Zauzvrat je Washington odustao od plana ukidanja studentskih viza kineskim državljanima.
Istodobno, na samitu G7 u Kanadi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen optužila je Peking da „oružjem“ čini svoju dominaciju nad kritičnim sirovinama. Završna izjava čelnika nije izrijekom spomenula Kinu, ali je upozorila na „netržišne prakse“ u sektoru kritičnih minerala.
Kineske kontrole izvoza – uvedene u travnju i primjenjive na sve zemlje – zahtijevaju posebnu dozvolu za svaku pošiljku sedam ključnih elemenata. „Kina kratkoročno drži sve adute“, ocijenio je Philip Andrews-Speed s Oxford Institute for Energy Studies, dodajući kako je taj potez „mnogo snažniji od tarifa koje uvodi Trump“.
Europski povjerenik Maroš Šefčovič upozorio je da su posljedice „zabrinjavajuće“ za automobilsku i širu industriju EU-a. Magnetske legure od rijetkih zemalja nužne su za pametne telefone, električna vozila, vjetroturbine i vojne sustave.
Brojke objašnjavaju nervozu Zapada:
• Kina izdvaja 61 % globalne proizvodnje rijetkih zemalja i 92 % njihova rafiniranja. • EU iz Kine dobiva gotovo 99 % svih 17 elemenata, te oko 98 % trajnih magneta. • Međunarodna agencija za energiju predviđa rast potražnje od 50 do 60 % do 2040.
Peking je na dugom putu izgradio monopol. Još je 1987. Deng Xiaoping poručio: „Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke zemlje.“ Od tada su uslijedila golemu ulaganja, Zakon o kontroli izvoza (2020.) i nova pravila za robu dvojne namjene, uz povremene zabrane – od kratkog stopiranja isporuka Japanu 2010. do recentnih ograničenja na galij, germanij i antimon.
Poduzeća u EU-u već osjećaju posljedice. „Sve izvozne dozvole moraju se ponovno odobriti pa je nastao privremeni de facto embargo; i danas imamo zaostatke u opskrbnim lancima“, kaže Stefan Steinicke iz Saveza njemačke industrije. Peking je u međuvremenu pristao otvoriti „zeleni kanal“ kako bi ubrzao postupak za europske kupce – no kontrola ostaje u njegovim rukama.
Industrijska udruženja traže brzi odgovor. Glavni direktor Eurometauxa James Watson poziva Bruxelles da jača međunarodna partnerstva, recikliranje i vlastitu proizvodnju metala. No stručnjaci upozoravaju da će „značajno potkopati kinesku dominaciju u idućih nekoliko godina biti iznimno teško“, kaže Andrews-Speed.
Kineska dominacija nad rijetkim zemljama samo je „ekstreman slučaj“: Peking već preuzima i lanac vrijednosti litija i kobalta, čime si dodatno osigurava pregovaračku prednost u budućim zelenim i digitalnim tranzicijama Zapada.
