Hrvatska se i dalje nalazi među državama Europske unije s najtvrdokornijom inflacijom. Prema nacrtu proračuna za sljedeću godinu, Vlada procjenjuje kako bi rast cijena trebao usporiti na oko 2,8 %. Iako je to osjetno manje od ovogodišnjih 4,2 %, i dalje je iznad prosjeka Unije, koji bi se trebao spustiti ispod 2 %.
Istodobno se očekuje da će hrvatski BDP u 2025. porasti 2,7 %, dok bi proračunski manjak trebao iznositi 2,9 %. Ovogodišnji se rast predviđa oko 3 %, što je pad u odnosu na lanjskih 3,9 %, ali i dalje iznad skromnih 1,2 % koliko se ove godine projicira za cijelu Uniju.
U skupini s Rumunjskom i Estonijom – gdje je rujanska inflacija dosegnula 8,5 %, odnosno 5,3 % – Hrvatska iz rujna izlazi s 4,6 %. Jednak omjer bilježi i Slovačka, dok se ostatak eurozone već približava ciljanoj razini Europske središnje banke.
Ekonomski i financijski analitičar Neven Vidaković upozorava da ključ leži u koordinaciji fiskalne i monetarne politike: „Trebala je se ukinuti ograničenja cijena, uvesti veći progresivni porez, posebno na dobit veću od 50 milijuna eura, te povećati neoporezivi dio prihoda. HNB bi morao znatno pooštriti kreditiranje građanima.”
Prema njegovu mišljenju, izostanak zajedničkog pristupa stvara paradoksalnu situaciju u kojoj se Vlada deklarativno bori protiv inflacije, dok HNB „odbijа raditi svoj posao”. Prvi korak, dodaje, jest „dovesti HNB za stol” i uskladiti mjere fiskalne i monetarne politike, a potom definirati precizniji paket ekonomskih poteza.
Primjer za bolju koordinaciju, ističe Vidaković, pruža Švicarska, koja je zahvaljujući usklađenim politikama gotovo izbjegla inflacijski udar.
Sve dok Zagreb ne uspostavi čvršću sinergiju s Trgovačkom ulicom, vrtnja cijena mogla bi ostati brža od europskog prosjeka – bez obzira na optimistične tablice u nacrtu proračuna.