Europska središnja banka (ECB) krajem listopada službeno je otvorila pripremnu fazu za digitalni euro, dvije godine nakon što je završila razdoblje istraživanja. Cilj je u idućim mjesecima doraditi tehničko rješenje i testirati sustav kako bi, ako europski zakonodavci daju zeleno svjetlo, jedinstvena digitalna gotovina bila spremna za građane eurozone.
Digitalni euro zamišljen je kao elektronički oblik novca koji bi, poput kovanica i novčanica, jamčile ECB i nacionalne središnje banke zemalja članica. Hrvatska narodna banka podsjeća da je ideja nastala kao odgovor na sve veću potrebu za „sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima” u Uniji.
Ipak, projekt od početka izaziva žestoke rasprave. Jedni ga vide kao logičan iskorak u digitalizaciji platnog prometa, drugi strahuju od mogućeg narušavanja privatnosti i dodatne kontrole nad potrošnjom građana. Sumnje potpiruje i činjenica da se razvoj odvija sporije od prvotnih ambicija.
Prema procjenama HNB-a, ključno će biti donošenje posebne uredbe u Europskom parlamentu. Kako navode iz banke: „Europski parlament uredbu o uvođenju digitalnog eura mogao bi donijeti do kraja ove godine i u tom bi se slučaju mogao uvesti najranije 2028., odnosno najranije tri godine od donošenja uredbe”.
To znači da bi europski potrošači eventualno tek za tri do četiri godine mogli platiti kavu digitalnim eurom – ako dotad politički konsenzus i tehnološka rješenja uspješno premoste sve današnje podjele.