Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je ubrzavati i u drugom tromjesečju, pokazuju najnovije procjene Eurostata. Prema sezonski prilagođenim podacima, bruto domaći proizvod porastao je 1,2 % u odnosu na prva tri mjeseca godine, što Hrvatsku svrstava na drugo mjesto u Europskoj uniji – odmah iza Danske (1,3 %) i uz bok Rumunjskoj (također 1,2 %).
Za razliku od skromnog prosjeka Unije, gdje je rast iznosio tek 0,2 %, te još nižih 0,1 % u samoj eurozoni, Hrvatska je zabilježila višestruko brže širenje gospodarske aktivnosti. Statističari navode da su ključan doprinos dale osobna i državna potrošnja te promjene u zalihama.
Na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s drugim tromjesečjem 2024., hrvatski BDP povećao se za 3,2 %. Time je Hrvatska ponovno izbila među najbrže rastuće ekonomije EU-a, rame uz rame s Litvom i Poljskom te odmah iza Bugarske (3,4 %) i Cipra (3,3 %). Apsolutni rekorder ostaje Irska, čiji je BDP skočio impresivnih 18,0 %.
Istodobno, tri velika gospodarstva bilježe pad na tromjesečnoj razini: Finska (–0,4 %), Njemačka (–0,3 %) i Italija (–0,1 %). Luksemburg je jedina zemlja s godišnjim minusom (–0,2 %), dok je Finska na toj osnovi zabilježila stagnaciju.
Podaci dolaze u trenutku kada se u Zagrebu ponovno zaoštrava politička rasprava o ekonomskim politikama Vlade. Oporba najavljuje da će iskoristiti europske brojke za propitivanje održivosti postojećeg modela rasta, dok premijer Andrej Plenković ističe da je novi iskorak potvrda otpornosti hrvatskog gospodarstva i politike pristupanja europodručju.
Iako je rast snažniji od prosjeka, analitičari upozoravaju da ne treba zanemariti sporije kretanje ostatka kontinenta. Slabija ekspanzija ključnih trgovinskih partnera mogla bi usporiti potražnju za hrvatskim izvozom u drugoj polovici godine. Međutim, za sada Hrvatska prema službenim brojkama zadržava status jedne od zvijezda rasta unutar Unije.
