Manje od 60 svjetskih čelnika stići će sljedeći tjedan u Belém, glavni grad brazilske savezne države Pará, na sastanak koji prethodi UN-ovoj konferenciji COP30 (10.–21. studenoga).
Brazil je, prema riječima glavnog pregovarača Mauricija Lyrija, dosad zaprimio potvrde dolaska 57 šefova država i vlada iz ukupno 143 zemlje. Time je broj niži od prošlogodišnjeg COP-a u Azerbajdžanu, gdje je sudjelovalo 75 lidera, a i tada se govorilo o padu u odnosu na skup u Dubaiju.
Glavne brojke i razlozi manjeg odaziva • 6. i 7. studenoga: datum sastanka u Belému, zakazan na inicijativu predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve. • Oko 50 000 ljudi očekuje se na samom COP-u, no Belém raspolaže ograničenim hotelskim kapacitetom, što je znatno povisilo cijene smještaja. • Visoki troškovi navedeni su kao službeni razlog izostanka, primjerice, austrijskog predsjednika. • Geopolitičke i gospodarske napetosti dodatno odvlače pozornost od klimatske agende.
Tko dolazi, a tko ostaje kod kuće Dolazak su potvrdili francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, kolumbijski predsjednik Gustavo Petro i predsjednik Liberije Joseph Boakai. Kinu će predstavljati potpredsjednik Ding Xuexiang, dok Sjedinjene Države zasad ne šalju izaslanstvo nakon izlaska iz Pariškog sporazuma koji je svojevremeno potpisao, a potom napustio, Donald Trump.
Organizacijski pritisak Lula je inzistirao da se sastanak i COP30 održe u srcu Amazone, ističući golemu ulogu prašume u ublažavanju klimatskih promjena. No smještajni i logistički izazovi natjerali su Svjetsku meteorološku organizaciju da smanji broj svojih sudionika, slijedeći preporuke UN-a da se delegacije skrate i prilagode proračunskim ograničenjima.
Za formalne pregovore tijekom konferencije već je akreditirano 170 izaslanstava, pa će se organizatori morati nositi s velikim pritiskom na infrastrukturu Beléma, grada koji se rijetko suočava s tolikim međunarodnim priljevom.
Unatoč svim poteškoćama, brazilska vlada poručuje da će se susret održati prema planu, s nadom da će Amazonija samu sebe nametnuti kao simbol borbe protiv klimatske krize – čak i ako broj okupljenih lidera bude manji nego ikad prije.
